Proizvodnja lijekova jedna je od najzahtjevnijih industrija, naročito zbog niza regulatornih uvjeta koje sve države svijeta nameću s ciljem snaženja domaćih proizvođača koji imaju status strateške industrije. Situacija s kojom se, s druge strane, susreću domaći proizvođači u Bosni i Hercegovini potpuno je drugačija, najviše zbog gotovo potpune otvorenosti domaćeg tržišta i nedostatka jasne podrške nadležnih za daljnji razvoj ove privredne grane.

Ogroman deficit

Bosna i Hercegovina svake godine bilježi stotine miliona KM visok deficit kada je riječ o prometu lijekova, iako bi veliki dio tog novca mogao ostati u našoj zemlji ukoliko bi se tržište uredilo na način na koji funkcionira širom svijeta.

Prema izvještaju Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tržište lijekova u BiH teško je gotovo 800 miliona KM, a udio domaćih proizvođača iznosi svega približno 140 miliona KM!

Tako se svake godine iz BiH odlije više od pola milijarde KM za uvoz lijekova, iako bi veliki dio tih lijekova mogle isporučiti domaće kompanije, s obzirom na to da ih proizvode. Time bi se osigurao dodatni razvoj domaće industrije i brojna nova radna mjesta. Suočeni s ovakvom situacijom, koja se godinama ne mijenja, domaće proizvodne farmaceutske kompanije praktično su prisiljene svoje poslovanje bazirati na pokušajima osvajanja stranih tržišta, što nije nimalo lagan zadatak.

Dugotrajni procesi

Jedan od najboljih primjera je najveći domaći proizvođač lijekova Bosnalijek, koji već godinama snažno gradi svoju poziciju na stranim tržištima i ostvaruje sjajne rezultate, suočavajući se s velikim izazovima i poteškoćama na domaćem tržištu, koje kompanije iz drugih država nemaju kada posluju na tržištu BiH.

Tragom ove teme, kontaktirali smo i "Bosnalijek", te su nam odgovorili:

- "Bosnalijek" godinama ulaže u razvoj i ispunjavanje strogih uvjeta kako bi stvorio mogućnosti izvoza lijekova na tržišta širom svijeta. To su vrlo složeni procesi, kako registracije tako i kliničkih ispitivanja, koji, osim što iziskuju značajna finansijska sredstva, traju jako dugo, u nekim zemljama i deset godina. U prethodnim godinama smo izdvojili značajna sredstva na klinička istraživanja i registraciju naših lijekova na inozemna tržištima. Nakon registracije lijeka slijedi skup i zahtjevan proces marketiranja i pozicioniranja na tržištu.

Zbog ovakvih uvjeta koji se postavljaju pred nas, mi u velikoj mjeri finansijski zavisimo od zadržavanja dostignutih pozicija na postojećim inozemnim tržištima, naročito jer se odnos prema domaćim proizvođačima na tržištu BiH već godinama značajnije ne mijenja, pored naših značajnih napora da se nešto učini po tom pitanju i smanji naša zavisnost od stranih tržišta. Posebno to dolazi do izražaja nakon rata u Ukrajini i svih problema s kojima se suočavamo prilikom izvoza - kažu iz Bosnalijeka.

Otežan izvoz

Uprkos brojnim izazovima, Bosnalijek je u proteklih 20 godina, svjestan neuređenosti domaćeg tržišta i stavljanjem fokusa na osvajanje inozemnih tržišta, uspio izgraditi snažne pozicije na pojedinim stranim tržištima.

- Već godinama "Bosnalijek" više od 70 posto ukupnih prihoda ostvaruje od izvoza. Naše najveće tržište je Rusija, gdje ostvarujemo najveći izvoz i koje nam je izuzetno značajno, s obzirom na to da bi faktički bez tržišta Rusije "Bosnalijek" bio negativan. Za sada uspijevamo održati dostignute pozicije, iako su izvoz i poslovanje izuzetno otežani, ali ulažemo ogromne napore kako bismo prevazišli te poteškoće. Osim toga, istovremeno radimo i na stvaranju neophodnih uvjeta za izvoz i na druga tržišta, pa smo tako nedavno počeli i s izvozom u Tursku. Ipak, još se nadamo da će domaće institucije konačno prepoznati strateški značaj domaće proizvodnje lijekova i osigurati uvjete za rast udjela domaćih proizvođača na tržištu BiH, kako bi se naša ovisnost o stranim tržištima barem umanjila. Koliko je značajno imati jaku domaću proizvodnju lijekova, uvjerili smo se i tokom pandemije COVID-19, kao najsvježiji primjer - nastavlja naš sagovornik iz "Bosnalijeka".

Prostora za bolje pozicioniranje domaćih proizvođača na tržištu BiH itekako ima, uzimajući u obzir da se najveći dio potrošnje za lijekove odnosi na nabavke koje vrše domaći zdravstveni fondovi za lijekove s takozvanih esencijalnih listi, a na kojima, također, najveći dio zauzimaju inozemni proizvođači, što gotovo da nije slučaj bilo gdje drugdje na svijetu.

Pitanja bez odgovora

Nažalost, sluha među domaćim političarima za ovo pitanje ne postoji te je Bosna i Hercegovina jedini izolirani slučaj u regiji gdje domaći proizvođači nemaju nikakav preferencijalni tretman.

Kada se pri tome uzme u obzir značaj za BDP domaće industrije, konkretno "Bosnalijeka", za ukupnu privredu države, sigurni smo da se pred ovu kompaniju postavlja izazov na koji je teško odgovoriti, tj. kakvu poslovnu politiku zauzeti u periodu kada se mora faktički birati između izvoza u Rusiju i opstanka kompanije, odnosno radnih mjesta koje kompanija pruža, te popunjavanja budžeta kantona upravo kroz ovaj izvoz. Svjesni smo da se sa sličnim pitanjima susreću i drugi veliki regionalni farmaceutski proizvođači, kakvi su "Lek", "Pliva", JGL, čiji se značajni dio izvoza i prihoda bazira upravo na ruskom tržištu.

Da li domaći proizvođač treba odustati od ruskog tržišta i oslabiti BDP, ne samo kantona već i Federacije, te posljedično i cijele države, te 850 radnika ostaviti bez posla? Da li država ima rješenje za tu potencijalnu situaciju? Ovu su sve pitanja na koja bi domaći zvaničnici trebali dati neki odgovor i pomoći domaćoj industriji.