Ko snosi troškove medicinskog zbrinjavanja građana kojima je, naprimjer, neophodan hitan operativni zahvat dok su na putovanju izvan BiH? Prema informacijama do kojih smo došli, ako je riječ o osiguranim osobama, ti troškovi idu na teret kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja.

Tako osiguranici za vrijeme privremenog boravka u inozemstvu imaju pravo na korištenje zdravstvene zaštite, ali u državama s kojima je BiH zaključila ili preuzela međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju. To su: Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Mađarska, Turska, Nizozemska, Austrija, Njemačka, Italija, Belgija, Češka i Luksemburg. Troškovi liječenja će biti priznati samo ako se radi o zdravstvenim ustanovama koje su u sistemu javnog zdravstva strane države.

Hitni slučajevi

- Osigurana lica imaju pravo na korištenje zdravstvene zaštite samo u hitnim slučajevima, odnosno u slučajevima kod kojih je bilo neophodno pružanje medicinske pomoći u cilju otklanjanja opasnosti po život i zdravlje, a koja se nije mogla predvidjeti ili odgoditi do povratka u BiH. Troškove participacije snosi osigurano lice lično i nema pravo na refundaciju. Pod hitnim slučajevima ne smatraju se oni kod kojih je zdravstvena zaštita bila planirana, kao što su: dijagnostika, terapijski postupci, operativni zahvati, porođaji i slično - objasnio nam je Riad Kurtalić, portparol ZZO Tuzlanskog kantona.

Međutim, sve to pada u vodu ako građani prije putovanja nisu izvršili neophodnu proceduru, kao što su utvrđivanje i ocjena zdravstvenog stanja osiguranika.

Ljekarski pregled

Tu ocjenu vrši izabrani ljekar, i to, kako je pojasnio Kurtalić, na temelju neposrednog ljekarskog pregleda, uvida u zdravstveni karton i potrebne laboratorijske i druge dijagnostike.

Osigurana lica koja su koristila zdravstvenu zaštitu u inozemstvu, a prije odlaska nisu pribavila odgovarajuću potvrdu, troškove korištenja zdravstvene zaštite snose lično i nemaju pravo na refundaciju.

Na stranici Fonda zdravstvenog osiguranja RS navedeno je da BiH ima potpisane sporazume i s Velikom Britanijom, Slovačkom i Poljskom, u kojima se hitna zdravstvena zaštita pruža na teret države prijema, a kao dokaz o postojanju prava koristi se pasoš BiH.

Putno zdravstveno osiguranje

Zbog nepredvidivih situacija i ograničenog broja zemalja u kojima liječenje snose ZZO-ovi, građani se, uglavnom, odlučuju na putno zdravstveno osiguranje koje vrijedi u skoro cijelom svijetu.

- Poznato mi je da kao osiguranik mogu dobiti potvrdu u slučaju hitnog liječenja u većini evropskih zemalja, međutim, zbog komplicirane procedure uvijek, pa i kada putujem na nekoliko dana u Hrvatsku, uzmem putno osiguranje. Nedavno sam putovala u Dubrovnik na tri dana i osiguranje platila 10 KM - kazala nam je jedna Mostarka.