U Bosni i Hercegovini posljednji popis izvršen je daleke 2013. godine. Iako je u Evropi praksa da se popisi održavaju na svakih deset godina, popisa ove godine u našoj zemlji nije bilo, a izvjesno je da ga u skorijoj budućnosti uopće neće biti. Političari se povodom ovoga ne češu previše po glavi, vjerovatno i zbog katastrofalnih rezultata do kojih bi mogli doći, s obzirom na to da posljednjih godina naša zemlja bilježi masovni odlazak stanovništva u zapadne države radi zaposlenja i boljeg života.
Demografski razvoj
U vezi s tim je, također, nejasno i koliko Sarajevo danas uopće ima stanovnika. Također, kada prosječnom stanovniku postavite pitanje o populaciji glavnog grada BiH, nije jasno više ni šta se pod tim tačno misli. Naime, dejtonskim ustavom Sarajevo je podijeljeno između Grada, koji čine samo četiri urbane općine (pa se tako Stup ne smatra dijelom grada), i Kantona kojih ima devet. Prema popisu iz 2013. godine, grad Sarajevo je imao 275.000 stanovnika, a Kanton 413.000. Nije zgoreg napomenuti ni da su dijelovi koji su se 1991. računali u grad Sarajevo, poput Pala, danas dio Republike Srpske. Prema popisu iz te godine, Sarajevo je imalo 527.049 stanovnika.
Vlada Kantona Sarajevo je u martu ove godine izradila Nacrt strategije demografskog razvoja od 2022. do 2031. godine. Prema ovom dokumentu, procjena je da je Kanton Sarajevo prošle godine imao 419.543 stanovnika, tj. da je u deset godina broj stanovnika povećan neznatno, za sedam hiljada osoba. Konstatirano je da su tome najviše doprinijeli povoljni demografski trendovi, prvenstveno veći broj doseljenih od broja odseljenih u unutrašnjim migracijama.
No, kada biste pogledali stanogradnju u Sarajevu, zaključak koji biste mogli steći jeste da se ovaj grad širi punom parom. Naime, posljednjih godina primjetan je zamah u stanogradnji, a cijene nekretnina u glavnom gradu dosežu i do osam hiljada KM po kvadratu. Ipak, to može zavarati, jer su dvije stvari koje povećavaju cijene stanova u Sarajevu - masovna kupovina stanova od dijaspore i „investiranje“ ljudi s viškom kapitala u nekretnine, što običnim građanima koji bi željeli kupiti sebi nekretninu za življenje podiže cijenu.
Grad staraca
No, strategija koju je izradila Vlada KS pokazuje da su demografski trendovi u glavnom gradu BiH zapravo negativni. Naime, zaključeno je da je stanovništvo veoma intenzivno zahvaćeno procesom starenja te da ekonomsko-socijalna struktura stanovništva nije svojstvena visokom stepenu ekonomskog i društvenog razvoja, pa je tako istaknuto da je na popisu 2013. godine više od 20 posto stanovništva bilo starije od 60 godina. Uz staro stanovništvo, tu su i vrlo negativni natalitetni trendovi, a primjetan je i veliki disparitet u naseljenosti, obrazovanju i razvijenosti između općina.
Dakle, zaključak koji se nameće jeste da broj stanovnika stagnira, ali kvalitet stanovništva opada.
Negativni trendovi
Izgledan je nastavak nepovoljnih demografskih trendova, što znači nastavak starenja stanovništva i prirodnu depopulaciju. Zbog toga Vlada kao rješenje predlaže povećanje nataliteta kako bi se podmlađivalo stanovništvo, povećanje stope zaposlenosti mladih i zaustavljanje iseljavanja mladih.
