TRANZICIJA

Direktor luksemburške kompanije "Alcazar Energy" Danijel Kalderon: Budućnost leži u obnovljivoj energiji

Godine 2025. počinje gradnja jedne od najvećih vjetroelektrana na Balkanu, i to u Crnoj Gori

Danijel Kalderon. Ustupljena fotografija

Nerma Ajnadžić

29.11.2023

Predstavnici dvije crnogorske firme potpisale su ugovor o izgradnji vjetroparka Bijela u općini Šavnik s kompanijom "Alcazar Energy" iz Luksemburga. Vrijednost ugovora je 200 miliona eura.

Crna Gora bi kroz gradnju vjetroparka Bijela, snage 118 megavata (MW), trebala dobiti jednu od najvećih vjetroelektrana na Balkanu, čime će biti kreirana nova trajna vrijednost za zelenu budućnost države. Gradnja bi, kako je objašnjeno, trebala početi 2025. godine.

Atraktivna destinacija

O tome zašto je “Alcazar Energy” izabrao baš Crnu Goru te hoće li to utjecati i na Bosnu i Hercegovinu, za “Avaz” je govorio izvršni direktor ove kompanije Danijel Kalderon (Daniel Calderon).

Možete li detaljnije pojasniti saradnju između Crne Gore i “Alcazara”? Zašto ste odlučili da Crna Gora bude baza za ovakav projekt?

- Cilj “Alcazar Energyja” je isporuka čiste i održive energije, kao i doprinos energetskoj tranziciji na odabranim tržištima u razvoju. Crnu Goru doživljavamo kao jedno od najdinamičnijih i najinteresantnijih energetskih tržišta u regionu, s dobrom interkonekcijom s drugim zemljama zapadnog Balkana, kao i EU preko podmorskog kabla s Italijom. Ovo, u kombinaciji s povoljnim prirodnim resursima, podržavajućim regulatornim režimom i jakim lokalnim partnerima, kao što su “Simes Inženjering” i “Sistem MNE”, pozicionira Crnu Goru kao veoma atraktivnu destinaciju za “Alcazar Energy”.

Postoji li mogućnost saradnje i s BiH?

- Otvoreni smo za mogućnosti izgradnje održive infrastrukture poduprte našom čvrstom posvećenošću najboljim praksama ESG-a (Environmenta, Social, Governance). Sa svojom centralnom lokacijom na zapadnom Balkanu BiH ima koristi od direktnog pristupa energetskom tržištu EU, što je, s razvijenom mrežom i boljim uvjetima vjetra u odnosu na druge evropske zemlje, pozicionira kao prirodno čvorište za projekte obnovljive energije. Uz to, s nedavno najavljenim programom EU za olakšavanje reformi u regionu očekujemo da će BiH u srednjoročnom periodu postati nova članica porodice EU, što će dodatno potaknuti lokalnu ekonomiju i povećati potražnju za čistim i održivim izvorima energije.

Ekonomski rast

Hoće li obnovljiva energija biti naša budućnost – bolja?

- Svakako, naša budućnost leži u obnovljivoj energiji. Ulaganjem u projekte obnovljivih izvora energije na tržištima u razvoju ne samo da potičemo ekonomski rast već i aktivno oblikujemo bolju, čišću i svjetliju budućnost za generacije koje dolaze.

Ublažavanje klimatskih promjena

Zelena agenda i obnovljivi izvori su stavke koje zagovara EU. Može li ovaj projekt pomoći zemljama zapadnog Balkana u tom pogledu?

- Svakako. Projekt “Bijela” će udvostručiti instalirani kapacitet vjetra u Crnoj Gori i biti prva prekretnica u našem radu na izgradnji jedne od najvećih platformi za obnovljivu energiju u regionu. Ponosni smo i posvećeni tome da činimo razliku za širi kontinent – podržavamo tranziciju energetskog sektora, doprinosimo lokalnoj ekonomiji i mobiliziramo lokalnu radnu snagu koja je ključna komponenta za uspješne investicije. Radujemo se nastavku ublažavanja klimatskih promjena s našim drugim investicionim sredstvom - AEP-II - koji je infrastrukturni fond.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.