Više od 20 godina konsultantska kuća Revicon organizira ekonomski Forum Korporativno upravljanje, vjerujući da kompanije koje ostvaruju više standarde i bolju praksu korporativnog upravljanja imaju i bolje rezultate u svakom smislu. Forum predstavlja važnu platformu za razmjenu ideja najboljih praksi i iskustava u oblasti korporativnog upravljanja.

Korporativno upravljanje daje odgovor na pitanje ko nadzire kompaniju i kako. Značajan broj istraživanja pokazuje da viši nivo korporativnog upravljanja osigurava lakši pristup kapitalu i manje troškove s jedne strane, te poboljšanje finansijskih performansi poslovanja s druge strane. Cilj dvodnevnog Foruma bio je odgovoriti na pitanje: Kako da se pripremo za ESG koncept održivog upravljanja?

Brojni izazovi

Prvog dana, prisutnima se obratio Branko Crvenkovski, predjednik XX Međunarodnog ekonomskog foruma Revicon i bivši predsjednik Makedonije.

- Imam zadovoljstvo da sam ovdje dugi niz godina. Zahvalan sam vam što zajedno vjerujemo da nam dobre prakse korporativnog upravljanja omogućavaju da budemo spremni za sve izazove kako u današnjem, tako i budućem poslovanju koje ćemo usmjeriti ka većem održivom rastu.

Revicon se svojim utjecajem u poslu kojeg radi pokazao pravim regionalnim brendom i na tome im čestitam.

Također, zahvalan sam svim kreatorima politika koji su sa nama svih ovih godina s cijem da zajednčki poboljšamo pravni, regulatorni i institucionalni okvir za korporativno upravljanje. U uvodnom dijelu ćemo razgovarati kako kreatori revidiranih standarda pomažu kompanijama kako da se nose sa rizicima u današnjem poslovanju - poručio je Crvenkovski.

Korištenje Principa za promoviranje pristupa finansiranju je od ključne važnosti za buduću ekonomsku otpornost

Daniel Blume, Šef Jedinice za korporativno upravljanje, Direkcija za finansijske poslove i poduzetništvo, OECD govorio je o korištenju Principa za promoviranje pristupa finansiranju je od ključne važnosti za buduću ekonomsku otpornost

- Dobro korporativno upravljanje pomaže u izgradnji okruženja povjerenja, transparentnosti i odgovornosti neophodnog za podsticanje dugoročnih ulaganja, finansijske stabilnosti i poslovnog integriteta, čime se podržava snažniji rast i inkluzija društva.

Također, pomaže kreatorima politika da procijene i poboljšaju pravne, regulatorne i institucionalne okvire za ovaj vid upravljanja, osiguravajući pravičan tretman dioničara i ključnih vlasničkih funkcija.

Nedavno smo revidirali G20/OECD Principe korporativnog upravljanja, koji su objavljeni u septembru ove godine na OECD web stranici. Ovo predstavlja kulminaciju dvogodišnjeg procesa u kojem smo intenzivno posmatrali globalna dešavanja i zaista uvidjeli vrlo važnu potrebu da se ovi Principi revidiraju i ažuriraju. Uz brojne događaje na globalnom nivou, svijet postaje sve složeniji i izazovniji, a vladini okviri moraju biti dovoljno fleksibilni, ali i dovoljno jasni da pomognu kompanijama, regulatorima i kretaorima politika kako bi prilagodili svoje okvire poslovanja i odgovorili na najnovije izazove.

Kompanije također trebaju razumjeti i koja su zajednička očekivanja kako bi moglo stvoriti povjerenje u tržišta i privući ulaganja, kako domaćih tako i stranih ulagača, što će konačno dovesti do jeftnijieg pristupa finasiranju. U finalu jeftniji pristup finansiranju će pomoći ekonomijama da postanu dinamičnije, da bolje rastu, i da se pozabave nekim od ovih složenih izazova o kojima ćemo još govoriti.

Tri su strateška cilja kojima se Principi rukovode. Prvi je promoviranje pristupa finansiranju, inovacijama i preduzetništvu, drugi je obezbjeđivanje okvira za zaštitu investirora, dok je treći podrška održivosti i otpornosti korporativnog sektora. Svaki od njih su međusobno povezani.

Jedan od pomenutih ciljeva G20/OECD Principa korporativnog upravljanja u Izvještaju OECD-a govori o potrebi za globalnim standardom kako bi se osigurala konzistentnost i uporedivost okvira, te istovremeno fleksibilnost i proporcionalnost za manje kompanije koje kotiraju na berzi.

Neophodno je obezbijediti jasan regulatorni okvir i definicije za grupe kompanija, koristiti kodeks odgovornog upravljanja, objavljivati politike angažmana i glasanje institucionalnih investitora, te materijalno značajnih informacija o dužničkim ugovorima. Također, neophodno je svesti na minimum sukobe interesa proxy savjetnika, davatelja ESG rejtinga i podataka i davatelja indeksa.

Preporuke u navedenom Izvještaju OECD-a nadalje govore o tome da je potrebno obezbijediti okvir za zaštitu investitora, što uključuje osnovno pravo dioničara da odobri eksternog revizora, učešće na skupštinama dioničara na daljinu, objavljivanje struktura grupa kompanija i prava investitora vezanih za korporativne obveznice.

U finalu, uvođenje politika korporativnog upravljanja koje podržavaju održivost i otpornost korporacija je od ključnog značaja jer doprinose održivosti i otpornosti ekonomije u cjelini.

Ključni ishod uvođenja međunarodnog standarda za korporativno upravljanje je veća odgovornost članova odbora i rukovodilaca - poručio je Blume.

Panel diskusija o temi „Jačanje otpornosti gospodarstva“

Veljko Trivun, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu govorio je u sklopu panel diskusije „Jačanje otpornosti gospodarstva“ na temu "Lista odgovornosti sekretara privrednih društava je jako duga, a njihova uloga je od velikog značaja"

- Funkcija sekretara društva u korporativnom pravu Federacije BiH donekle je zanemarena, ali je obavezna za sva dionička društva. Zakon o javnim preduzećima Federacije BiH uopšte ne predviđa funkciju sekretara dioničkog društva, što ne isključuje da se ova funkcija ne može uvesti putem statuta. Strateški, ova funkcija ima značajan utjecaj na sve operacije upravljanja unutar privrednog društva, kao i izvan njega, a podrazumijeva vještine u brojnim disciplinama - korporativno pravo, krivično pravo, porezno pravo, radno pravo, finansije, vrijednosni papiri, upravljanje, strategija i menadžment, revizija poslovanja, sudska i korporativna praksa itd...

Odgovornost sekretara privrednih društava podrazumijeva usmjeravanje predsjednika i članova uprave, nadzornog odbora i odbora za reviziju o njihovim odgovornostima prema pravilima i propisima kojima podliježu, usmjeravanje o tome kako se te odgovornosti trebaju izvršavati, podršku korporativnim odborima u obezbjeđivanju da ista funkcionišu efikasno, efektivno i u skladu sa zakonima.

U Federaciji BiH imenovanje sekretara društva je obavezno za sva dionička društva, dok u Republici Srpskoj nema te zakonske obaveze, tj. njihovo imenovanje je fakultativno.

Kada govorimo o zemljama okruženja, jedino u pravu Federacije BiH poklanja se pažnja funkciji sekretara dioničkog društva, a time i generalno privrednog društva. Pozicija sekretara različitih oblika organizovanja javnog sektora je praktično nezaobilazna, a navedeno se ne odnosi samo na privredni proizvodni i/ili uslužni sektor, nego je primjenljiva, jednim dijelom, i u sektoru javne uprave.

Lista odgovornosti sekretara privrednih društava je jako duga, a kada joj dodamo još obaveze koje će, prije ili kasnije, doći na red, a odnose se na primjenu komunitarnog prava Evropske unije, to su samo neki od dodatnih argumenata koji nam govore o značaju funkcije korporativnog sekretara - rekao je Trivun.

Povećanje stepena konkurentnosti privrede i unapređenje poslovnog ambijenta predstavlja jednu od imperativnih mjera za održiv i ubrzan ekonomski rast

U sklopu panel diskusije o temi „Jačanje otpornosti javnog sektora“ govorio je Goran Miraščić, Sarajevo School of Science and Technology.

Miraščič je govorio na temu "Povećanje stepena konkurentnosti privrede i unapređenje poslovnog ambijenta predstavlja jednu od imperativnih mjera za održiv i ubrzan ekonomski rast".

-Kao i većina drugih zemalja, Bosna i Hercegovina se susreće sa izazovnim vremenima. Bez obzira na globalne šokove, realni rast ekonomije u BiH je na kraju 2022. godine iznosio 3,9 posto, što je znatno iznad projekcija. Međutim, prosječna godišnja inflacija na nivou BiH iznosila je visokih 14 posto i uslijed niza poduzetih mjera od strane vodećih globalnih monetarnih autoriteta, došlo je do smanjenja inflatornih pritisaka.

Trenutne visoke stope inflacije uzrokovane su nizom dešavanja, kao što su rat u Ukrajini, energetska kriza, poremećaji u lancima snabdijevanja, te stimulativne mjere „upumpavanja“ novca poduzete od strane država tokom oporavka od pandemije. Mišljenja sam da će trenutna dešavanja u Gazi također negativno uticati na ekonomske tokove. Ono što je zabrinjavajuće za BiH, ali i za cijelu EU, je stanje ekonomije SR Njemačke, koja za ovu godinu projicira pad realnog bruto domaćeg proizvoda od 0,3 posto. Što znači da je SR Njemačka „po definiciji“, već u recesiji.

Kada govorimo o kamatnim stopama, banke u BiH su zaključno sa 30.09. ostvarile dobit od 579 miliona KM, i to u FBiH 432 miliona KM, a u RS 147 milona KM, zaključujemo da ne postoji nikakva potreba za značajnijom korekcijom kamatnih stopa. Povećanje kamatnih stopa bi imalo negativne reperkusije, što bi za rezultat imalo povećanje udjela neprihodonosnih kredita i smanjenje kreditne aktivnosti, što bi, naravno, dovelo do dodatnog usporavanja ekonomskog rasta.

Bosna i Hercegovina je na putu da ovu godinu završi sa rastom realnog BDP-a od 2 do 2,2 posto. Naravno, to nije ništa spektakularno, međutim ono što nam preostaje u ovom periodu dok se ekonomije ponovno ne pokrenu je stvoriti pretpostavke da kada dođe vrijeme za pokretanje ovih ekonomija naših najvećih trgovinskih partnera, imamo uslovno rečenu odskočnu dasku da možemo što prije ubrzati rast.

Ono što je još uvijek pozitivno je kretanje prihoda od direktnih poreza, gdje se bilježi i više nego značajan rast. Naravno, to je rezultat, u manjoj mjeri, rasta broja zaposlenih, a u većoj mjeri vještačkog rasta plaća.

Uslijed globalnih poremećaja u lancima snabdijevanja, Bosna i Hercegovina se pojavila kao pouzdana alternativa, što je umnogome doprinijelo rekordnom rastu izvoza.

Mjere i aktivnosti koje treba poduzeti u narednom periodu moraju biti usmjerene na održavanje ekonomskog rasta, ali i stvaranje pretpostavki za ubrzan rast, kada se za to steknu uslovi. S obzirom na još uvijek visoku stopu inflacije, neophodno je donositi mjere usmjerene na očuvanje životnog standarda građana, uz poseban fokus na ugroženim kategorijama.

Nadalje, jačanje poljoprivredne proizvodnje, posebno u segmentu proizvodnje osnovnih prehrambenih proizvoda je od krucijalnog značaja. Energetska tranzicija s ciljem očuvanja životne sredine kroz popravljanje odnosa u korist „čiste energije“, jačanja investicijskog ciklusa, ali i ublažavanja negativnih efekata tzv. karbonske takse je prioritet na kojem treba užurbano raditi. Naravno, ubrzana digitalna transformacija je nešto što ide paralelno uz sve dosad navedeno, s tim da se taj proces mora još više ubrzati.

Vremena za gubljenje nemamo. Adekvatnim i pravovremenim provođenjem reformi se možemo pozicionirati tako da, kada se stvore pretpostavke za ekonomski rast, mi to maksimalno iskoristimo.Drugog dana XX Međunarodnog ekonomskog foruma „Korporativno upravljanje“ koji se održava u Dubrovniku u organizaciji konsultantske kuće Revicon, razgovaralo se o održivom finansiranju kao središtu finansijskog sistema. Panelisti su govorili o instrumentima za ozelenjavanje finansijskog sistema, razvoju ESG-a u finansijskim institucijama, ulozi finansijskih direktora u ESG-u, uvođenju ESG rejtinga, uvođenju Impact financing kreditnih linija, te ESG-u i održivom finansijskom poslovanju na tržištu kapitala - poručio je Miraščić.

Panel diskusija o temi “Održivo finansiranje u središtu finansijskog sistema“

Dr. Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine je u sklopu panel diskusije “Održivo finansiranje u središtu finansijskog sistema“ istakao da je Centralna banka BiH otpočela sa procesom investiranja dijela portfolija svojih deviznih rezervi i u zelene obveznice.

- Promjene u klimi su uticale na ljude i njihove ekonomske uslove kroz historiju i ovo će se nastaviti i u budućnosti. Troškovi klimatskih promjena su rezultat kombinacije faktora, kao što su na primjer ekstremnije vremenske prilike, porast nivoa mora i poplave, oštećeni eko sistemi i finansijska nestabilnost.

Globalno zagrijavanje i češće vremenske nepogode uzrokuju negativne šokove na ponudu i potražnju koje utiču na nivo cijena. Klimatske promjene predstavljaju potencijalnu prijetnju i finansijskom sistemu kroz materijalizaciju fizičkih rizika, tranzicionih rizika ili rizika odgovornosti.

Klimatske promjene i njihov uticaj na globalnu ekonomiju podigle su svijest i centralnih banaka o značaju koji ove promjene imaju na finansijsku stabilnost, superviziju, monetarnu politiku i upravljanje javnom imovinom. U skladu sa ovim, pitanje ESG se našlo među glavnim izazovima sa kojima se centralne banke suočavaju prilikom investiranja deviznih rezervi u 2022. godini. Centralna banka BiH je, u okviru zakonskih ovlaštenja, a prateći svjetske trendove društvene odgovornosti, otpočela sa procesom investiranja dijela portfolija svojih deviznih rezervi i u zelene obveznice.

Potrebno je veoma odlučno djelovati i pokrenuti reforme neophodne za efikasno i brzo prilagođavanje ovim promjenama jer samo od nas ovisi koliko ćemo se uspješno boriti i prilagoditi novonastolim uslovima i uspjeti situaciju okrenuti u našu korist.

U finalu, tehnološke inovacije u proizvodnji energije mogle bi umanjiti inflaciju, a širenje ponude „zelenih finansijskih proizvoda“ i uvođenje „zelenog poslovanja“ su ključni koraci - poručio je Softić.

Razvoj ESG-a u finansijskim institucijama

U sklopu istog panela govorio je i Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, koji se osvrnuo na razvoj ESG-a u finansijskim institucijama.

- Rizici povezani sa klimatskim promjenama i okolišni rizici postaju sve relevantniji za banke i njihovo poslovno okruženje. Kako bi upravljala finansijskim rizicima povezanim s klimatskim promjenama i okolišem u bankarskom sektoru, osnovni cilj Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine je da osigura da banke pravilno utvrđuju, upravljaju, mjere i kontrolišu ove rizike.

Rastući značaj tzv. „zelenog“ finansiranja i evidentni trendovi u pogledu klimatske i ekološke održivosti reflektuju se na bankarsku industriju, kao i supervizorsku procjenu sistema upravljanja rizicima i integrisanja klimatskih i ekoloških rizika u postojeći okvir za upravljanje rizicima.

Uvažavajući činjenicu da je BiH kao potpisnica međunarodnih sporazuma preuzela obaveze poduzimanja neophodnih aktivnosti na smanjenju negativnog utjecaja klimatskih promjena sa jasno preciziranim rokovima za implementaciju, finansijski sektor ima ključnu ulogu u tranziciji, odnosno prelasku na model održive ekonomije.

Uloga Agencije nije aktivno podsticanje finansijskih tokova prema održivijim investicijama, već izrada regulatornog i supervizorskog okvira koji će osigurati da banke pravilno pristupaju rješavanju klimatskih rizika i budu spremne da se suoče s izazovima uzrokovanim klimatskim promjenama.

Agencija je u februaru 2022. godine provela analizu trenutnog stanja u bankarskom sektoru sa aspekta klimatskih i okolišnih rizika putem Upitnika o klimatskim i okolišnim rizicima u FBiH. Analiza je pokazala da su banke u FBiH svjesne postojanja navedenih rizika, ali da je napredak u ovom segmentu još uvijek na niskom nivou. Banke procjenjuju da utjecaj rizika povezanih sa klimom i okolišem na poslovanje neće biti značajan u kratkom roku. Najznačajniji napredak postignut je u segmentu „zelenih“ proizvoda.

Donošenje podzakonskog okvira za upravljanje rizicima povezanim sa klimatskim promjenama i okolišnim rizicima predstavlja prvi korak u kreiranju regulatornog i supervizorskog okvira potrebnog za usmjeravanje bankarskog sektora u pogledu utvrđivanja, mjerenja, upravljanja i kontrole rizika povezanih sa klimatskim promjenama i okolišnim rizicima. Agencija za bankarstvo FBiH će kontinuirano provoditi analize stepena usklađenosti bankarskog sektora sa regulatornim zahtjevima u ovom kontekstu, a s ciljem utvrđivanja razumijevanja i praksi banaka, kao i nedostataka i potreba za unaprjeđenjem - rekao je. 

ESG i održivo finansijsko poslovanje na tržištu kapitala

Prisutnima se obratio i Ademir Osmanović, direktor Raiffeisen INVEST-a, Društva za upravljanje fondovima koji je govorio o ESG i održivom finansijskom poslovanju na tržištu kapitala.

- Uključivanje ESG principa u proces investiranja predstavlja preokret sa korištenja tradicionalnih finansijskih pokazatelja na kojima se baziraju investicijske odluke. Investitori sada pristupaju holistički i razmatraju ne samo finansijske performanse već i okolišne, društvene i upravljačke aspekte kompanija, što doprinosi unaprijeđenom razumijevanju rizika i povrata na ulaganja.

Aktivna uključenost od strane investitora i stavljanje u fokus ESG faktora dovodi do dodatnog angažmana, novih inicijativa i veće uključenosti prilikom donošenja odluka, a navedeno utiče na to da se poslovne odluke donose sa ciljem osiguranja održivosti. ESG standardi izvještavanja omogućavaju investitorima da efikasnije upoređuju i procjenjuju kompanije.

Rizici povezani sa ESG konceptom su prepoznati kao ključni za mogućnost kompanije da pretrpi vanjske šokove i tržišnu nesigurnost, dok s druge strane investitori odgovarajuće upravljanje ESG rizicima vide kao prednost u osiguranju neograničenosti vijeka poslovanja.

Kompanije sa jakim ESG strategijama se sve češće posmatraju kao tržišni lideri, te se izdvajaju i privlače savjesne klijente unapređujući vrijednost brenda. ESG ocjene i indeksi dobivaju na značaju kao mjerila za održivost, a kompanije nastoje poboljšati svoje ESG rezultate kako bi privukle ulaganja.

ESG je prepoznat kao strategija za smanjenje rizika koja štiti kompanije od nepredviđenih izazova. Odluke o raspodjeli kapitala sve više uzimaju u obzir ESG kriterije, usmjeravajući sredstva prema kompanijama koje pokazuju snažnu ESG učinkovitost.

ESG potiče fokus na raznolikost, jednakost i uključivanje unutar korporativnih struktura, poboljšavajući korporativnu kulturu i doprinoseći održivoj poslovnoj praksi.

Kako ESG postaje sastavni dio procesa donošenja odluka, njegov utjecaj nadilazi finansijska pitanja, doprinoseći održivijem, otpornijem i odgovornijem globalnom finansijskom sistemu - zaključio je Osmanović.