Ambasador Švicarske u Bosni i Hercegovini Danijel Hun (Daniel Hunn) za tri i po godine, koliko je ovdje, svjedočio je brojnim promjenama u našoj zemlji, dobrim i lošim.

Njegov mandat istječe u ljeto 2024. godine, a za „Dnevni avaz“ je vrlo otvoreno govorio o odnosima dvije države, sličnostima i razlikama, kao i evropskom putu BiH.

Zajednička vizija

Posebno se osvrnuo na bh. dijasporu, a, kako je naveo, u Švicarskoj ima između 60.000 i 70.000 Bosanaca.

Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za ovu godinu bio je nešto bolji od prethodnih. Dobili smo uvjetno zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. Vidite li Vi BiH u evropskoj porodici uskoro?

- Zapadni Balkan i BiH su, baš kao i Švicarska, dio evropskog kontinenta, a time i evropske porodice. Prema mom mišljenju, evropske integracije su jedan od važnih ciljeva kojima BiH teži. Međutim, to zahtijeva političku volju za potrebne reforme i zajedničku viziju kako bi se zemlja pokrenula naprijed.

Švicarska podržava BiH u ovom procesu svojim programom bilateralne saradnje, koji podupire nastojanja zemlje da se približi EU u ključnim sektorima. Naprimjer, sarađujemo s općinama i gradonačelnicima koji nastoje da što bolje riješe brige i zadovolje potrebe svojih građana i građanki. Podržavamo mlade poduzetnike i poduzetnice u realizaciji njihovih poslovnih ideja. I aktivni smo u zdravstvenom sektoru, kako bismo, zajedno s relevantnim državnim tijelima, poboljšali medicinsku pomoć za opću populaciju.

Vaša domovina je za mnoge ljude s ovih prostora primjer poželjne države za rad i život. Šta to Švicarsku izdvaja od drugih zemalja?

- Mislim da je svaka zemlja jedinstvena na svoj način. Međutim, Švicarska i BiH imaju mnogo toga zajedničkog: obje su zemlje u kojima različite etničke grupe žive zajedno i jedna pored druge. Obje su decentralizirane federalne države. I obje zemlje imaju kantone kao političke podjedinice.

Ono po čemu je za mene Švicarska posebna jesu njena raznolikost i duboko ukorijenjeno poštovanje manjina, kao i uvjerenje da suživot različitih etničkih skupina predstavlja bogatstvo društva, ali i da je taj suživot povezan sa stalnim nastojanjem da se te različitosti poštuju. To uključuje umijeće pravljenja kompromisa i smanjivanja vlastitih zahtjeva. Za mene je ovo, u konačnici, kao neka vrsta spojnice koja drži Švicarsku na okupu i ono što moju zemlju čini posebnom.

Politička neizvjesnost

Bh. dijaspore u Švicarskoj ima mnogo, među najintegriranijim skupinama je u društvu. Kako gledate na Bosance u Švicarskoj?

- U Švicarskoj zaista postoji velika dijaspora iz BiH. Riječ je o 60.000 do 70.000 ljudi, koji su, kako kažete, uglavnom dobro integrirani. Švicarsko društvo ima koristi od vještina svojih sugrađana iz BiH, ali u isto vrijeme ti ljudi nedostaju u svojoj zemlji porijekla. Šokantno mi je vidjeti koliko talentiranih ljudi godišnje napusti BiH i svoju sreću traži van ove zemlje, i to ne samo u Švicarskoj. Često su to mladi ljudi, ali i cijele porodice, koje su potrebne BiH za njenu izgradnju i razvoj. Zbog političke neizvjesnosti, ali i neadekvatnog obrazovnog i zdravstvenog sistema, očito ne vide budućnost za sebe i svoju djecu u domovini. Teško mi je razumjeti zašto vlastodršci gotovo ništa ne poduzimaju da se suprotstave tom trendu koji nanosi štetu državi.

Vojno neutralna, bogata, razvijena zemlja, ali ipak ima kompleksno uređenje, koje su Švicarci odlično proveli. Može li BiH učiti iz primjera Vaše zemlje?

- Uvijek je teško upoređivati prilike u dvije države. Činjenica je, a to sam već spomenuo, da postoji niz sličnosti između BiH i Švicarske. Ono što je potrebno jednoj zemlji da opstane kao nacija je zajednička vizija i politička volja da se ta vizija provede. U Švicarskoj, različite etničke skupine u zemlji vjeruju u zajednički politički projekt, a mi neprestano radimo na tome da taj projekt održimo u životu.

Ž5 = Kako gledate na aktuelnu političku situaciju u BiH?

- S dodjelom kandidatskog statusa od EU, BiH ima priliku napraviti veliki korak naprijed na putu evropskih integracija. Važno je iskoristiti ovu priliku. Potrebno je uhvatiti se ukoštac s neophodnim reformama i pokrenuti ih naprijed ciljano, odlučno i s uvjerenjem. Ako su političari spremni da se na to obavežu, to će zasigurno imati pozitivan učinak na razvoj zemlje. Švicarska je u sklopu svog dugogodišnjeg partnerstva spremna podržati BiH i njene građanke i građane u ovom nastojanju.

Radna snaga

Kakvi su odnosi BiH i Švicarske, mogu li se poboljšati, posebno kada je ekonomska saradnja u pitanju?

- Smatram da u privatnom sektoru postoji još mnogo potencijala za proširenje odnosa između Švicarske i BiH. Ovdje već sada imamo oko 150 firmi koje su povezane sa Švicarskom. Često su to mala i srednja preduzeća koja proizvode u BiH, a svoje proizvode izvoze u Švicarsku ili na tržište EU. BiH ima jasne lokacijske prednosti kada su u pitanju troškovi proizvodnje. Osim toga, relativno kratka udaljenost do prodajnih tržišta je prednost, tzv. nearshoring, koji je ponovo dobio na značaju s pandemijom COVID-19. Međutim, nedostatak kvalificirane radne snage je problematična stavka, s obzirom na činjenicu da mnogi mladi ljudi napuštaju zemlju. Od švicarskih firmi čujem i da oklijevaju s dodatnim investicijama zbog neizvjesne političke situacije.

Uz tradicionalnu industrijsku proizvodnju, vidim još dva sektora koja mi se čine posebno zanimljivim za buduće investitore. Jedan je IT sektor, gdje postoji veliki potencijal. U posljednjih nekoliko godina više švicarskih kompanija otvorilo je programerske centre u BiH. Drugi sektor je proizvodnja obnovljive energije, odnosno energije sunca i vjetra. No, moram se vratiti na nedostatak kvalificiranih radnika: političarima mora biti u interesu da na taj način oblikuju okvirne uvjete rada tako da mladi talenti ne odlaze, nego da ostaju u zemlji i uključuju se u razvoj ovih ekonomskih sektora koji imaju perspektivnu budućnost za BiH.

Zemlja velike raznolikosti i gostoprimstva

Vaš mandat u BiH istječe sljedeće godine. Po čemu ćete pamtiti godine provedene ovdje?

- Kao švicarski diplomata, u pravilu ste postavljeni na jedno mjesto četiri godine prije nego što prijeđete na sljedeće odredište. Moje četiri godine u BiH završavaju se u ljeto 2024. Svoj mandat ovdje doživljavam kao veoma zanimljiv, ali i intenzivan. I pamtit ću to kao uzbudljivo vrijeme.

Sa sobom ću ponijeti uspomenu na zemlju velike raznolikosti i prekrasne prirode. Pamtit ću i srdačne ljude i veliko gostoprimstvo. Uvijek sam bio impresioniran razvojnim potencijalima koje BiH ima, u oblasti turizma, primjerice. Pritom, smatram da je šteta što je taj potencijal tako malo iskorišten. Imajući ovo na umu, nadam se da BiH i njeni građani i građanke mogu prevladati političke podjele u zemlji. Kao velika prilika za to, želim to još jednom naglasiti, čini mi se put evropskih integracija. EU je davanjem kandidatskog statusa pružila ruku BiH, a sada je na BiH da iskoristi ovu priliku.

EUFOR-ova misija ’Althea’

- Dopustite mi još jedan komentar o sigurnosno-političkoj saradnji: Švicarska je u BiH aktivna i u sklopu EUFOR-ove misije „Althea“, s drugim najvećim inozemnim kontingentom svoje vojske. Najveći je stacioniran na Kosovu. Švicarsko vojno osoblje upravlja LOT kućama u Mostaru i Trebinju. Osim toga, švicarski časnici rade i u štabu komandanta EUFOR-a u bazi Butmir. Na političkom nivou, Švicarska je od početka 2023. godine članica Vijeća sigurnosti UN-a i u tom je kontekstu posebno posvećena sigurnosti i stabilnosti na zapadnom Balkanu. Naprimjer, moje kolege u Njujorku odigrale su ključnu ulogu u nedavnom produženju mandata EUFOR-a od Vijeća sigurnosti UN-a - istakao je ambasador Hun.

Lično građanima i građankama BiH želim da zemlja brzo napreduje na putu ka evropskim integracijama i da političari iskoriste prilike koje se u tom kontekstu otvaraju i dosljedno pokreću naprijed potrebne reforme, poručio je Hun.