Odgovor Evropske unije na rusku invaziju na Ukrajinu, solidarnost s Ukrajinom, politika proširenja, saradnja EU na području sigurnosti i odbrane, samo su neke od tačaka dnevnog reda Vijeća Evrope, koje 14. i 15. decembra zasjeda u Briselu. Poslanik u njemačkom Bundestagu Josip Juratović očekuje da u slučaju Ukrajine i Moldavije bude donesena odluka o početku pregovora za članstvo u EU.
Velike odluke
Ipak, u činjenici da će u srijedu biti održan Samit EU – zapadni Balkan, kojem će prisustvovati predstavnici evropskih institucija, 27 zemalja članica te država zapadnog Balkana, Juratović vidi još jedan dokaz da je EU stalo do ovog regiona.
- Mislim da taj samit neće donijeti neke velike ili nepoznate odluke. Za pohvalu je to što se nastoji promijeniti način odlučivanja unutar EU i otkloniti mogućnost blokada od pojedinih zemalja, a da EU ne mora mijenjati svoj sporazum. Drugo, jasno će se dati do znanja, a to i Njemačka traži, da žele stabilizaciju sistema i da daljnje proširenje bude prihvatljivo i za građane EU i za građane zapadnog Balkana. Najbitnije je da se pravni sistem organizira jer svi investicijski i drugi planovi na zapadnom Balkanu zavise od toga - kaže Juratović.
Na Samitu o zapadnom Balkanu trebalo bi se raspravljati o intenziviranju reformi i evropskih integracija regije, finansijskoj pomoći koja će pratiti takve napore, jačanju političkog angažmana EU u regionu, ali i ekonomskom jačanju i povezivanju regije i sigurnosti zapadnog Balkana, posebno kada je riječ o usklađivanju s evropskom vanjskom politikom i smanjenju utjecaja Rusije, Kine i drugih zemalja.
Učinili mnogo
Juratović naglašava da je Moldavija učinila mnogo u vezi s reformama svog pravnog sistema, kao i Ukrajina, iako je država u ratu, pa je rezultate teško ocijeniti, te da bi to trebao biti signal i BiH da na najbolji način iskoristi vrijeme do marta, kada ima šansu da se priključi ovim zemljama.
Pravi prijatelji
Pravi prijatelji BIH sada su oni koji će otvoreno reći – prestanite tražiti način kako da zaobiđete neke reforme, već skupa zasučimo rukave i krenimo dalje, navodi Juratović.
- BiH i zapadni Balkan to mogu. Imate divne, pametne, sposobne ljude, ali i pojedine samozvane eksperte koji nastavljaju s pričom o mržnji, da se ništa ne može dogovoriti i da je uvijek neko drugi kriv. Moramo prestati s pokazivanjem prstom na druge. Mene su učili, još u sindikalnoj školi, kada na nekog pokažete prstom, onda tri prsta pokazuju nazad - ističe Juratović.