Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) obratio se javnosti u utorak povodom tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, najavivši da će ih nametnuti ukoliko Parlamentarna skupština BiH ne donese rješenje do kraja godine.

Tehničke izmjene

- U naredne dvije-tri sedmice bismo svi željeli vidjeti rezultat. Ukoliko do njega ne dođe, onda ne možemo zavisiti od nekih obećanja “sljedeće sedmice (će biti), sljedeće sedmice (će biti)”. Ne! Ove sedmice mora i, ako se ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlaštenje da to donese - kategoričan je bio Šmit.

Ove tehničke izmjene odnosile bi se prije svega na uvođenje elektronskog glasanja i skeniranja listića.

Očekivati je da će Šmit zaista i ispuniti obećanja, s obzirom na to da je i nametanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj noći 2022. prethodio ultimatum. Također, sudeći prema prvobitnim reakcijama, političari ponovo neće biti razumni. No, indikativno je koje su se političke opcije usprotivile izmjenama. To su u prvom redu stranke koje su najduže vladale (SDA, SNSD i HDZ), iz čega bi neko mogao izvući zaključak da njima i ponajmanje odgovara uvođenje tehnologije koja bi smanjila mogućnost malverzacija u izbornom procesu.

Najdalje je, po običaju, otišao Dodik, kazavši da Šmit nema pravo da se miješa u izborni proces i zaprijetivši čak da će, u slučaju nametanja odluka, formirati vlastitu entitetsku komisiju. Čović se, također, usprotivio nametanju, kazavši da je potrebna sveobuhvatna reforma i da tehničke izmjene „ne mogu bez legitimnog predstavljanja“. S bošnjačke strane protiv su bili iz SDA. Edin Ramić, zastupnik ove stranke u Predstavničkom domu PSBiH, kazao je kako je „izborna reforma jednako komplicirana kao i ona ustavna“ i da nije realno očekivati nešto.

Podrška trojke

S druge strane, najavljene izmjene pozdravili su iz stranaka trojke. Predsjednik Naše stranke Edin Forto kazao je da je izborni proces kompromitiran te da „ko god to neće da prizna, nema dobru namjeru, jer svi znaju šta se dešava na terenu i na koji način se broje glasovi“, dok je Elmedin Konaković, lider NiP-a, kazao kako ga raduje ova najava i pozvao je visokog predstavnika da je provede do kraja.

Godinama građani BiH glasaju kao da su u srednjem vijeku – olovkom zaokružujući imena kandidata, da bi se njihovi listići potom ručno prebrojavali i upisivali, što, naravno, otvara prostor za brojne malverzacije i krađe koje su dokumentirane u svakom dosadašnjem izbornom ciklusu. S te strane, možda i ne treba čuditi to što se određene stranke boje izmjena. Koliki je bio obim njihovih izbornih krađa, mogli bismo znati već na lokalnim izborima 2024. godine.

Najveće krađe

Jedan od najkrupnijih primjera potencijalne izborne krađe desio se ove godine pri izboru predsjednika RS. Iako su u štabu Jelene Trivić u noćnim satima nakon izbora objavili pobjedu, a Dodik tokom javljanja nekoliko minuta kasnije bio suzdržan i izgledao krajnje nervozno, CIK je ujutro objavio da Dodik vodi za nekoliko hiljada glasova, čime je tijesno pobijedio. No, opozicija do danas tvrdi da je na sceni bila brutalna krađa. Također, u utrci za člana Predsjedništva Fahrudin Radončić je tijesno izgubio izbore i 2010. i 2014. godine od Bakira Izetbegovića, što je bilo praćeno brojnim dokazima o izbornim malverzacijama.