U intervjuu za „Dnevni avaz“ ambasador Savezne Republike Njemačke u BiH dr. Tomas Fičen (Thomas Fitschen) govorio je o odnosima ovih dviju zemalja, evropskom putu Bosne i Hercegovine, odlivu stanovništva te ključnim ciljevima Njemačke ambasade.
Zajednička politika
Savezna vlada Njemačke je u svom koalicionom sporazumu jasno stavila do znanja da je zapadni Balkan za nju vanjskopolitički prioritet. Ipak, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, vidimo da su preživjele stare retorike i stare politike. Ima li EU odgovor na to?
- Savezna vlada je od svog imenovanja u centar pažnje stavila zapadni Balkan, a posebno BiH. Manuel Saracin (Sarrazin) je imenovan za specijalnog izaslanika za region. Njemački Bundestag je donio rezoluciju u kojoj se ističe da se o teritorijalnom integritetu BiH ne može pregovarati i da su sva secesionistička nastojanja neprihvatljiva. Ponašanje Milorada Dodika ima posljedice. Njemačka je zaustavila četiri infrastrukturna projekta u iznosu od 105 miliona eura u Republici Srpskoj. Naš stav je eksplicitan: nema novca za one koji potkopavaju državu BiH. Mržnja i secesionistička retorika imaju svoju cijenu. Očekujemo od pristupnih kandidata da učestvuju u zajedničkoj evropskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Da se Milorad Dodik i ovdje suprotstavlja interesima Bosne i Hercegovine, nije, nažalost, iznenađenje.
BiH i dalje nije dobila svjetlo za započinjanje pregovora u EU. Kako ocjenjujete napredak koji je ostvarila naša zemlja i postoji li šansa?
- Od 15. decembra 2022. godine BiH je ostvarila značajan napredak u pravcu EU, ali se nije uhvatila ukoštac s mnogim teškim temama. Istovremeno, u Republici Srpskoj bilježimo zabrinjavajuće nazadovanje po pitanju slobode medija i izražavanja i napade na civilno društvo. Od presudnog je značaja da BiH kao država radi na realizaciji 14 prioriteta koje je navela EU. Ispunjenjem tih prioriteta popravit će se prije svega životi ljudi u BiH. To je bit približavanja EU. Bitni su, naprimjer, zakon o pranju novca, zakon o sukobu interesa i nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije. Naravno da građani s pravom očekuju i da će se poboljšati integritet izbora i na lokalnim izborima. BiH bi, također, trebala sklopiti sporazum s Frontexom.
Energetski sektor
Njemačka je uvjerljivo najveće izvozno tržište za BiH. Kako komentirate ekonomsku i druge vidove saradnje Njemačke i BiH te kako oni mogu biti još bolji?
- Ekonomski odnosi Njemačke i BiH su bliži i pouzdaniji nego ikad. BiH geografski ima izvrstan položaj za nas. Njemačke kompanije su sve više zainteresirane za BiH kao poslovnu lokaciju. Ja bih ovdje posebno spomenuo energetski sektor. BiH nudi izvanredne mogućnosti kada je u pitanju obnovljiva energija, posebno energija vjetra. U Livnu treba da se napravi sistem vjetroparkova koji će izgraditi jedna njemačka kompanija. To znači kvalificirana radna mjesta i javni prihod kroz najmove. Ovo je moguće samo ako se pojednostave procedure izdavanja odobrenja koja su pod utjecajem politike i smanje administrativne prepreke. Podržavamo BiH u neophodnoj tranziciji od fosilnih energenata i kroz regionalno klimatsko partnerstvo sa zapadnim Balkanom. Vidimo velike mogućnosti za našu saradnju. Ali sve to ne ide bez reformi i uklanjanja birokratskih prepreka.
Razvijanje talenata
Posljednjih godina BiH bilježi snažan odliv stanovništva, posebno mladih ljudi, a većina odlazi upravo u Njemačku. Neki bi optužili Vašu zemlju i da nam „uzima talente“. Kako Vi gledate na te trendove?
- Radujemo se zbog useljavanja. Međutim, ja bih riječ „uzimati“ zamijenio s „razvijati talente“. Iznad svega, mi ciljamo na cirkularnu migraciju. Podupiremo mlade talente kako bi mogli razviti svoj puni potencijal u Njemačkoj i imati priliku da direktno i indirektno podrže svoju domovinu. Ali budimo i iskreni: mnogi od onih koji napuste zemlju ne misle samo na novac koji mogu zaraditi na drugom mjestu. Iz anketa znamo da su nezadovoljstvo političkom situacijom u zemlji i neizvjesnost u njenu budućnost, također, jaki motivi za iseljenje.
