Olako spominjemo rok koji je vlastima Bosne i Hercegovine dat da ispuni neophodne uvjete kako bi Evropska komisija opet odlučivala o postignutom napretku naše domovine s ciljem davanja preporuke za otvaranje pregovora za članstvo BiH u Evropskoj uniji.

Mart, kada će se to desiti, „iza ćoška“ je, a mi se skoro nismo pomakli s mjesta u ispunjavanju obaveza.

Vrijedimo li

Zašto se u javnosti ovo spominje kao jedinstvena, historijska šansa, kao i to da, ako ovu priliku propustimo, upitno je hoće li se i kada iduća stvoriti, za "Avaz“ je objasnio Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI).

- Podvukao bih činjenicu da su zemlje članice EU jednoglasno izašle ususret BiH u decembru, kada su od EK tražile da izađe s međuizvještajem o BiH u martu, što zaista nije uobičajena praksa i što je znak vrlo visoke političke volje među zemljama članicama.

Također, u tom zaključku iz decembra stoji da je namjera Vijeća, ukoliko izvještaj bude pozitivan i bude preporuka od EK, da se ide u otvaranje pregovora. To u praksi znači da bi BiH na tehničkom i kvalitetnom nivou sustigla Ukrajinu i Moldaviju i bila na istom brodu s te dvije zemlje koje se, ne samo u Briselu već i u zemljama članicama EU, smatraju nadom za oživljavanje politike proširenja, kao zemlje u koje vrijedi ulagati, s kojima vrijedi raditi, koje su sposobne da provedu reforme i ono što EU očekuje - rekao je Ćerimagić.

EU ove godine očekuju i izbori za Evropski parlament, što, prema riječima Ćerimagića, znači da ćemo imati novu nizozemsku vladu koja će biti puno desnija i ujedno mnogo manje raspoložena za politiku proširenja.

- Imamo izbore ove godine u mnogim zemljama EU, od Austrije, Belgije, Portugala, Rumunije... U svakoj od tih zemalja moguće da ćemo imati vlade koje će biti neraspoloženije prema politici proširenja, što znači da nakon izbora za EP ulazimo u duži proces formiranja vlasti na nivou EU, odluka o glavnim pozicijama, o pogledu gdje dalje. U tom smislu znači da je BiH zemlja koja nije otvorila pregovore i koja će čekati neku drugu priliku. I u BiH nas očekaju lokalni izbori, neizvjesno je šta će biti nakon njih, odnosno kakva će politička situacija biti u zemlji – rekao je Ćerimagić.

Analiza situacije

O diplomatskoj ofanzivi koja se posljednjih mjeseci dešava u BiH u smislu posjeta uvaženih evropskih i američkih zvaničnika, Ćerimagić kaže kako je to njihov način da kažu da su ozbiljni kada je BiH u pitanju.

- Međutim, i poruka tih posjeta jeste - mi vam možemo pomoći, ali ako ćete pomoći sami sebi. U tom smislu je itekako važno da im, ne samo politički lideri koji čine vladajuću koaliciju u BiH već i ljudi oko njih koji ih savjetuju, jednostavno dostave ispravnu analizu trenutne situacije u samoj EU odnosno Zapada prema BiH. Vidite i ono što se danas (jučer, op.a.) u Briselu desilo s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom. Uz sve pompe, uz sve najave, uz snažan veto koji on posjeduje u toj instituciji, i on se iz nekog razloga iz neke analize odlučio da je bolje da bude na strani Zapada, na strani EU i NATO-a. Ako je on to odlučio sa svojom moći i svime što ima unutar tih organizacija, onda BiH tu ne bi trebala puno dublje da razmišlja - zaključio je Ćerimagić.

Nismo na istom brodu

Ćerimagić je istakao da BiH jedina ima priliku od svih zemalja zapadnog Balkana da bude na brodu zajedno s Ukrajinom i Moldavijom.

- Ukoliko taj izvještaj bude negativan, odnosno bude takav da EK kaže: „Mi ne možemo promijeniti našu preporuku“, onda ni zemlje članice neće raspravljati na drugačiji način, nego će potvrditi ono što je bilo u decembru, a to je da nismo na istom brodu s Ukrajinom i Moldavijom i da jednostavno ostajemo tu gdje jesmo - istakao je Ćerimagić.