Cijene kuća i najamnine u EU-u slijedile su usporedivu putanju rasta između 2010. i drugog tromjesečja 2023. godine.

Nakon oštrog pada između drugog tromjesečja 2011. i prvog tromjesečja 2013., cijene kuća ostale su više-manje stabilne između 2013. i 2014. 

Nagli rast uslijedio je početkom 2015., a cijene kuća rasle su brže od najamnina do drugog tromjesečja 2022. godine. U trećem tromjesečju 2022. cijene kuća rasle su istim tempom kao i najamnine (oboje +0,7 posto u usporedbi s drugim tromjesečjem 2022.). Od četvrtog tromjesečja 2022. cijene kuća padale su dva tromjesečja zaredom prije nego što su doživjele mali rast u drugom kvartalu 2023.

Skok cijena

Cijene kuća više su se nego udvostručile u Estoniji, Mađarskoj, Litvi, Latviji, Češkoj, Luksemburgu i Austriji.

Između 2010. i drugog kvartala 2023. cijene kuća porasle su za 46 posto, a najamnine za 21 posto.

Uspoređujući drugi kvartal 2023. s 2010., cijene kuća porasle su više od stanarina u 20 od 27 zemalja EU.

U tom su razdoblju cijene kuća više nego udvostručene u Estoniji (+211 posto), Mađarskoj (+180 posto), Litvi (+152 posto), Latviji (+144 posto), Češkoj (+122 posto), Luksemburgu i Austriji (obje +120 posto). Smanjenje je zabilježeno u Grčkoj (-14 posto), Italiji (-8 posto) i Kipru (-3 posto).

Za najamnine, cijene su porasle u 26 zemalja EU s najvećim porastom u Estoniji (+208 posto) i Litvi (+168 posto). Jedini pad cijena najma zabilježen je u Grčkoj (-21 posto).

Švicarska prvak

Kada je riječ o cijenama najskuplja je uvrjeljivo Švicarska. U ovoj državi prosječna cijena dvosobnog stana iznosi astronomskih 772.000 eura. Iza Švicarske slijedi Luksemburg sa cijenom 547 hiljada eura, zatim Njemačka sa 328.000 eura 4. Austrija: 314.000 eura te Norveška 305.000 eura.

Najeftinija je Turska sa 66.000 eura, Sjeverna Makedonija 69.000, Ukrajina 70.000, Bugarska 81.,000 te Kosovo 82.000 eura.

U Bosni i Hercegovini prosječna cijena stana je 86.000 eura s čime spada među jeftinije evropske zemlje. U susjednoj Srbiji biste morali izdvojiti čak 127.000 eura u prosjeku, a u Hrvatskoj 164.000 eura, podaci su Finder.com.

Istok prednjači

Kada je riječ o posjedovanju nekretnine, evropski prosjek je 70 posto. Najveći broj vlasnika stanova ili kuća bilježima u bivšim socijalističkim državama. 

Tako u Srbiji čak 95 posto stanovnika posjeduje nekretninu, a u Ruminiji 90 posto ljudi. Potom slijede Slovačka, Hrvatska, Mađarska, Litvanija i Poljska. Najniži stepen vlasništva nad nekretninom bilježimo u Švicarskoj gdje samo 42 posto stanovnika je vlasnik svoje nekretnine, dok je u Njemačkoj procenat vlasništva 50 posto. Za Bosnu i Hercegovinu ne postoje zvanični podaci.