Što bi se političari na državnom nivou prihvatili posla i dogovorili se o neophodnim izmjenama Izbornog zakona kada imaju visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt) koji će to učiniti za njih?!

Mukotrpan proces

Iako se očekuju izmjene Izbornog zakona koje podrazumijevaju i izmjene Ustava BiH, svi su svjesni, pa i međunarodna zajednica, da će to biti dugotrajan i mukotrpan proces. Zato se od BiH i njenih vlasti očekuje ono najmanje što mogu učiniti, a to je poboljšanje integriteta izbornog procesa.

Ali uporno izbjegavaju ozbiljno se pozabaviti tim pitanjem. Čini se da zaista čekaju Šmita da upotrijebi bonske ovlasti i nametne izmjene, a onda će se danima bacati drvlje i kamenje u javnosti na njega što je to učinio i tako se opravdati u očima birača.

No, mnogi se pitaju šta ustvari Šmit čeka kada je rok koji je vladajućoj koaliciji dao davno prošao, a lokalni izbori sve su bliže.

Šmit je već ranije istakao da se moraju uvesti savremene tehnologije u izborni proces kako bi se smanjio broj nepravilnosti i spriječile malverzacije glasovima birača.

Put ka EU

Ove izmjene su se pokušavale donijeti kroz Parlament BiH kako bi se smanjio broj nepravilnosti, ali bezuspješno. Kako nije došlo do konačnog dogovora o cjelokupnom Izbornom zakonu, nisu nikada ni implementirane dogovorene mjere koje se tiču integriteta izbornog procesa.

Dok se čeka sjednica Evropskog vijeća u martu i „presuda“ za BiH na putu ka EU, mnogi smatraju da je sada Izborni zakon, pa i tehničke izmjene, ostavljen po strani kako bi se fokusirali na ključne zakone koje EU zahtijeva od nas.

Novi Izborni zakon mora biti u skladu s preporukama OSCE-a i Venecijanske komisije.