NA DANAŠNJI DAN

Abdurezak Hivzi Bjelevac: 52. godišnjica smrti bh. književnika

Danas je nedjelja, 25. februar/veljača 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 310 dana

Abdurezak Hivzi Bjelevac. biserje.ba

I.P.

25.2.2024

Na današnji dan 1972. godine, preminuo je Abdurezak Hivzi Bjelevac, bosanskohercegovački književnik, publicist, prevoditelj i novinar.

Abdurezak Hivzi Bjelevac rodio se 25. jula 1886. godine u Mostaru, gdje je završio osnovnu i trgovačku školu, potom se školovao u Galata-saraju u Istanbulu, a finansijsko-ekonomsku specijalizaciju završio u Grazu. Od 1909. do 1920. godine bio je porezni činovnik u Travniku, Mostaru, Stocu, Goraždu, Čajniču i Sarajevu.

Ataše za štampu u Istanbulu i Ankari

Godine 1931., otišao je u Beograd, gdje je radio u Presbirou kao stručnjak za tursku štampu, a potom kao ataše za štampu u Istanbulu i Ankari. U Turskoj je sarađivao s listovima “Ulus”, “La République” i “Cumhuriyet”. U aprilu 1942. godine, u Zagrebu je osnovao Hrvatsku muslimansku nakladu, čiji je cilj bio objavljivanje prevoda knjiga o islamu i djela jugoslavenskih pisaca na turski, arapski i perzijski jezik.

Najvažniji projekt Naklade bilo je izdavanje časopisa “Doğu ve Batı” (Istok i Zapad) koji je bio namijenjen iseljenicima u Turskoj, a čiji je prvi i jedini urednik bio Bjelevac od 6. aprila 1943. godine. List je izlazio do 15. avgusta 1944. godine. Bjelevac je sarađivao novinarskim prilozima u svim važnijim jugoslavenskim novinama između dva svjetska rata te uređivao časopise “Novi vijek” i “Behar”.

Bosanski Pjer Loti

Pisao je pripovijetke, drame i romane o životu bosanskohercegovačkih muslimana, u kojima je prikazao tradicijski svijet koji iščezava u sudaru sa zapadnjačkom civilizacijom. Njegov najbolji roman je “Minka”, u kojem je lirski opisao jednu bogatu hercegovačku porodicu s kojom se bio povlačio po sudu. Zbog ovog romana čitateljstvo ga je prozvalo bosanskim Pjerom Lotijem (Pier Lotti).

Ostala djela: “Sličice i profili”, “Pod drugim suncem, “Aprilske kiše”, “Rene Logotetides”, “Na kraju”, “Iščahureni leptiri”, “Melika: roman savremene muslimanke”, “Ana Zolotti”, “Zidanje srećnog doma”, “Muhamed”, “Istanbul, grad na obalama Mramorskog mora”, “Carica Azher, pjesma iz Irana”…

Karlo Goldoni. wikipedia.org

Rođen pisac Karlo Goldoni, obnovitelj italijanske komedije

1707. - Rođen italijanski pisac Karlo Goldoni (Carlo), obnovitelj italijanske komedije koja je čamila u improvizacijama istrošene "komedije del arte". Djela: komedije "Mirandolina", "Ribarske svađe", "Tvrdica", "Kockar", "Laskavac", drama "Dalmatinka".

1723. - Umro engleski arhitekt Kristofer Ren (Christopher Wren), osnivač Kraljevskog društva u Londonu i njegov prvi predsjednik. Zaslužan je za usvajanje renesansnih arhitektonskih uzora i napuštanje duge tradicije zidanja u kasnogotičkom maniru. Poslije požara, koji je opustošio London 1666., uključujući 53 crkve, projektovao je niz zdanja, među kojima monumentalnu katedralu Svetog Pavla.

1841. - Rođen francuski slikar Pjer Ogist Renoar (Pierre-Auguste Renoir), jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. vijeka. Radio je portrete, aktove, kompozicije iz savremenog života, mrtvu prirodu, pejzaže, s neuporedivim osjećanjem za ljupka lica, srećan život i prefinjen kolorit, te razvio izraz karakterističan po svijetloružičastim i modrim tonovima. U starosti je radio i skulpture, pretežno aktove jedre forme i žive impresionističke fakture.

1866. – Benedeto Kroče (Benedetto Croce), italijanski filozof, političar, historičar umjetnosti i literarni kritičar, rođen je na današnji dan. Bio je ministar prosvjete i predsjednik Liberalne partije Italije. Njegova društvena i literarno-historijska djelatnost naročito je došla do izražaja u časopisu "La Critica", koji je 1903. i pokrenuo.

1870. - Hiram Rods Rivels (Rhodes Revels) postao prvi crnac koji je ušao u Kongres SAD.

1873. - Rođen italijanski operski pjevač Enriko Karuzo (Enrico Caruso), jedan od najvećih tenora u historiji opere. Bio je posebno cijenjen kao izvođač rola u operama Verdija i Pučinija te interpretator italijanske kancone. Jedan je od prvih pjevača koji je snimio gramofonske ploče. Djela: "Uspomene", "Metodi pjevanja".

Josif Pančić. wikipedia.org

Umro srbijanski botaničar Josif Pančić

1888. - Umro srbijanski botaničar Josif Pančić, prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije. Medicinu je završio u Pešti, a u Beču je usavršio botaničke studije. Radio je kao ljekar u Paraćinu, Jagodini i Kragujevcu, a 1856. je postao profesor Liceja, potom Velike škole u Beogradu, čiji je rektor bio šest puta. Proučavao je floru, faunu i mineralogiju Balkanskog poluotoka. Opisao je gotovo 80 nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta. Otkrio je endemsko-reliktni četinar na bh. planini Zelengori poznat kao "Pančićeva omorika" i reliktne ramondije. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu.

1899. - Preminuo Paul Julijus fon Rojter (Paul Julius von Reuter), poduzetnik i osnivač britanske novinske agencije “Reuters”, po kojem je i nazvana ta najstarija svjetska agencija. Osmog oktobra 1858. objavljena je prva vijest s oznakom “Reuters”. Već sljedeće godine uslijedio je veliki uspjeh: agencija “Reuters” prenijela je govor Napoleona III istog dana kad ga je održao u francuskom parlamentu.

1943. - Rođen Džordž Harison (George Harrison), engleski gitarist, pjevač, kompozitor, producent, a najpoznatiji kao član pop-rok grupe “Beatles”. U “Beatlesima” je svirao solo gitaru i mnogo pridonio njihovom specifičnom zvuku. Njegove pjesme uvrštene u neke od albuma “Beatlesa” dale su ekspresivnu diskurzivnost u muzičkom stilu grupe. Od pjesama koje je sam napisao poznatije su "Taxman", "Something", "Here Comes The Sun", "While My Guitar Gently Weeps", "Long Long Long" i "Old Brown Shoe" itd.

Nedžad Fazlija. istinomjer.ba

Nedžad Fazlija, bh. reprezentativac u streljaštvu, slavi 56. rođendan

1968. - Nedžad Fazlija, bosanskohercegovački reprezentativac u streljaštvu, slavi 56. rođendan. Predstavljao je BiH na Olimpijskim igrama 2004. u Atini i 2008. u Pekingu. Na prijevremenim lokalnim izborima u BiH 2007. godine Fazlija je bio kandidat za načelnika Općine Novo Sarajevo, na listi Socijaldemokratske partije BiH.

1983. - Umro američki pisac Tomas Lenijer Vilijams (Thomas Lanier Williams), poznat kao Tenesi Vilijams, koji je slikao svijet ljudske izjalovljenosti u kojem seks i nasilje narušavaju atmosferu romantične harmonije. Dva puta je dobio Pulitzerovu nagradu, 1948. za “Tramvaj zvan čežnja” te 1955. za “Mačka na vrućem limenom krovu”. Ostala djela: drame "Staklena menažerija", "Tetovirana ruža", "Nježna ptica mladosti", "Ljeto i dim", "Noć iguane", "Camino real", "Odjeća za ljetnji hotel", "Ne o slavujima", romani "Rimsko proljeće gospođe Ston", "Moize i svijet razuma", zbirke priča "Jedna ruka", "Tvrda šećerlema", zbirka pjesama "U zimu".

2003. - Preminuo italijanski filmski glumac i režiser Alberto Sordi. Igrao je u više od 200 filmova, a dvadesetak je režirao. Filmovi: gluma - "Pod suncem Rima", "Bijeli šeik", "Dangube", "Heroj našeg doba", "Moj sin Neron", "Veliki rat", "Mejd in Itali", "Mali, sasvim mali građanin", režija - "Oprostite, da li ste za ili protiv?", "Italijan u Americi", "Pomozi mi ljubavi".

2012. - Umro švedski glumac Erland Jozefson, koji je svjetsku slavu postigao ulogom u Bergmanovom ostvarenju "Prizori iz bračnog života" 1973. Bio je direktor Kraljevskog pozorišta u Štokholmu.

2014. – Preminuo Pako de Lusija (Paco de Lucía), španski gitarist koji je, prije svega, djelovao unutar flamenko žanra. Zajedno s Brajanom Adamsom (Bryan) snimio je, 1995., pjesmu i video "Have You Ever Really Loved A Woman" na soundtracku za film (Don Juan DeMarco). Postao je počasni doktor na Univerzitetu u Cadizu 2007. godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.