Na današnji dan 1923. godine, rođen je Zaim Muzaferija, bosanskohercegovački filmski, televizijski i pozorišni glumac. Radio je i kao profesor njemačkog i francuskog jezika.

Nakon Drugog svjetskog rata počeo se amaterski baviti glumom, a prvu profesionalnu ulogu ostvario je 1961. godine u filmu Veljka Bulajića "Uzavreli grad". Za tu ulogu nagrađen je na Filmskom festivalu u Puli specijalnom nagradom. Na istom festivalu je nagrađen Zlatnom arenom za svoju ulogu u filmu "Stanica običnih vozova" (1990.) Nenada Dizdarevića.

Kao epizodista i tumač karakternih uloga, igrao je u više od 100 filmskih i televizijskih projekata. Na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu, 1968. godine, nagrađen je za uloge u filmovima "Praznik" (1967.) Đorđa Kadijevića i "Mali vojnici" (1967.) Bahrudina Bate Čengića. S Batom Čengićem je sarađivao i u TV drami "Jagoš i Uglješa", te u filmovima "Slike iz života udarnika" (1972.), "Pismo-glava" (1983.) i "Gluvi barut" (1990). A najzapamćeniji je po ulozi starog Jusufa u filmu "Ovo malo duše" reditelja Ademir Kenovića iz 1986. godine.

Pisao poeme o ratu

Posebno zanimljive glumačke kreacije ostvario je u pozorišnim predstavama na profesionalnim scenama širom Bosne i Hercegovine, kao što su one u tri "Hasanaginice" Alije Isakovića, Mustafe Nadarevića i Nijaza Alispahića, zatim u "Dervišu i smrti" Meše Selimovića - u režiji Nijaza Alispahića, te u "Hamdibegu" Harisa Silajdžića i "Šehidu" Zilhada Ključanina.

Nastupajući u pozorišnoj predstavi svog sina Jesenka Muzaferije "1001 bošnjački dan", obilježio je 60 godina umjetničkog rada.

Osim glumom, Muzaferija se bavio i pisanjem poezije. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995.) pisao je dnevnik i poeme o ratu koje je recitirao širom svijeta, u Londonu, Milanu, Amsterdamu, Nirnbergu.

Preminuo je 5. novembra 2003. godine.

U Visokom se od 2003. godine redovno održava manifestacija "Dani Zaima Muzaferije", u okviru koje se održavaju promocije kataloga, razne izložbe, pozorišne predstave, okrugli stolovi te premijere najnovijih filmskih uradaka.

Rođen italijanski moreplovac Amerigo Vespuči

1454. - Rođen italijanski moreplovac Amerigo Vespuči (Vespucci), prema čijoj je latinskoj verziji imena (Americus) njemački kartograf Martin Valdzemiler (Waldseemüller) 1507. Novi svijet pogrešno nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Vespučijev zemljak Kristofor Kolumbo. Vespuči je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. je predvodio ekspediciju Portugalije. Vjerovao je da su Honduras i Brazil novi, neotkriveni kontinenti, ne znajući da je Honduras prije njega otkrio Kolumbo.

1749. - Francuski političar i pisac Onore Gabrijel Riketi de Mirabo (Honoré Gabriel Riqueti de Mirabeau), najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika interesa trećeg staleža, rođen je na današnji dan. Njegov cilj je bila liberalna reforma društva uz održavanje monarhije. Ubijen je 1791. pod optužbom da je paktirao s dvorom. Djela: "Esej o despotizmu", "O pruskoj monarhiji pod Fridrihom Velikim".

1814. - Rođen ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič Ševčenko, najveći ukrajinski pjesnik 19. vijeka. Osnivač je nove ukrajinske književnosti, romantičar, revolucionar, vatreni borac za slobodu naroda. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom utemeljio je književni ukrajinski jezik. Djela: zbirka pjesama i poema "Kobzar", poema "Hajdamaki", romani "Najamnica", "Knjeginja", "Muzikant", "Blizanci", "Umjetnik".

1851. - Umro danski fizičar Hans Kristijan Ersted (Christian Ørsted), osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne energije. Njegovo glavno djelo "Experimenta circa effectum conflistus electrici in acum magneticam" znatno je utjecalo na francuskog fizičara i matematičara Ampera. Njemu u čast jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu nazvana je "ersted" (oznaka Oe).

1885. - Rođena ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, jedna od najvećih predstavnica klasičnog baleta u prvoj polovini 20. vijeka. Bila je među glavnim ruskim baletnim zvijezdama, u Carskom baletu u Petrogradu nastupala je kao primabalerina i gostovala je na scenama u Parizu u Londonu, gdje je 1928. osnovala baletsku školu. Upamćena je kao nezamjenljiva partnerka Nižinskog u baletu "San o ruži" i po sjajnim rolama u baletima "Šeherezada", "Žar-ptica", "Petruška", "Fantastični dućan", "Trorogi šešir".

Milić Vukašinović, bosanskohercegovački roker, slavi 74. rođendan

1934. - Ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovjek koji je obletio Zemlju, rođen je na današnji dan. U aprilu 1961., vasionskim brodom "Vastok 1" načinio je krug oko Planete za 108 minuta, krećući se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na sat, na najvećoj udaljenosti od Zemlje 327 kilometara.

1943. - Rođen američki velemajstor Robert Bobi Fišer (Bobby Fischer), 11. prvak svijeta u šahu, prvi Amerikanac koji je osvojio tu titulu. Velemajstor je postao u 15. godini, a svjetski šampion 4. septembra 1972., pobijedivši u meču u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog rezultatom 12,5:8,5. Titulu je izgubio bez meča 3. aprila 1975., jer je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, pa je za prvaka svijeta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov. Poslije skoro dvije decenije odsustvovanja nakratko se vratio šahu 1992., kad je pobijedio Spaskog u meču odigranom u Beogradu i na Svetom Stefanu kod Budve.

1950. - Milić Vukašinović, bosanskohercegovački roker, slavi 74. rođendan. Već s 13 godina osnovao je svoju prvu grupu "Plavi dijamanti", a nakon završetka školovanja, 1965. godine, postao profesionalni bubnjar u sastavu "Čičci". U ljeto 1970., odlazi u Italiju, kako bi se pridružio Bregoviću i Redžiću. Po povratku iz Italije, svira u triju “Mića, Goran i Zoran”. Godine 1971., odlazi u London, da bi se krajem 1974. vratio iz Londona i priključio "Indexima" s kojima je snimio nekoliko singlova. U avgustu 1976., postaje član “Bijelog dugmeta” kao zamjena za bubnjara Ipeta Ivandića. Naredne godine osniva trio "Vatreni poljubac" s kojim je kao kompletni autor, pjevač i gitarista snimio devet studijskih i pet solo albuma. Paralelno s tim autor je, producent i aranžer desetina hitova narodne muzike (naročito za Hanku Paldum), koje su u ukupnom skoru ostvarile tiraž od više miliona nosača zvuka. Nakon rata objavio je dva solistička albuma i nastavio saradnju s mnogim srbijanskim i bosanskohercegovačkim pjevačima. Milić Vukašinović živi i radi u Beogradu.

1955. - Rođena Ornela Muti (Ornella), italijanska glumica. U mladosti je bila fotomodel, a na filmu debitirala 1970. u drami “La moglie piu bella”. Glumila je većinom u talijanskim filmovima, i povremeno u francuskim. Popularnost je stekla ulogom u komediji “Romanzo popolare” (1974.), reditelja Marija Monicellija. Dva puta je osvojila nagradu Nastro d'argento za najbolju glavnu glumicu. Godine 1994., čitatelji časopisa “Class”, glasanjem su izabrali Ornelu Muti kao "najljepšu ženu na svijetu".

1959. - Prva Barbie lutka, najpoznatija i najprodavanija lutka na svijetu, predstavljena je na Američkom Međunarodnom sajmu igračaka u New Yorku. Barbie je ujedno i registrirani zaštitni znak kompanije “Mattel”. Rut Handler (Ruth) je svom mužu Eliotu (Elliot), suosnivaču “Mattela” predložila ideju za novu lutku. Uz pomoć inžinjera Džeka Rajana (Jack Ryan) preradila je njemačku lutku Bild Lilli. Nova lutka je dobila naziv Barbie, po Rutinoj kćeri Barbari. Procjenjuje se da je do danas više od milijardu lutaka prodato u više od 150 zemalja, a kompanija “Mattel” tvrdi da se svake sekunde prodaju dvije Barbie lutke.

1994. - Umro pjesnik, pripovjedač i romanopisac Čarls Bukovski (Charles Bukowski), jedan od najznačajnijih američkih pisaca. Napisao je na hiljade pjesama, stotine kratkih priča i šest romana, sveukupno više od šezdeset knjiga. Ostat će upamćen po svom eksplicitnom, sirovom, ponekad čak vulgarnom književnom izrazu i svojim pričama o simpatičnim gubitnicima s margina američkog društva. Romani: “Pošta”, “Faktotum”, “Žene”, “Bludni sin”, “Holivud”, “Šund”.

2000. - Umro Ivo Robić, hrvatski pjevač zabavnih melodija, kompozitor, pionir zabavne muzike i prvi s naših prostora koji je napravio i veliku međunarodnu karijeru. Ploču „Morgen“ prodao je u više od milion primjeraka, što je i danas najveći komercijalni uspjeh koji je neki hrvatski muzičar postigao. Šezdesete godine 20. vijeka su vrhunac Robićeve karijere, kada je nastupio i u filmu „Ljubav i moda“ beogradskog reditelja Ljube Radičevića. Osim pjevačkih, bilježio je i kompozitorske uspjehe, a njegove najpoznatije kompozicije su: "Rodni moj kraju", "Srce, laku noć", "Samo jednom se ljubi" i "Mužikaši". Svoju muzičku svestranost iskazao je i sviranjem nekoliko instrumenata - klavir, saksofon, klarinet, flauta i kontrabas.