Na današnji dan 1930. godine, u Doboju je rođen Izet Sarajlić, jedan od najromantičnijih bosanskohercegovačkih pjesnika.

Ime je dobio po djedu s očeve strane, koji je bio činovnik za vrijeme Austro-Ugarske. Djetinjstvo je proveo u Trebinju i Dubrovniku, a 1945. se doselio u Sarajevu, u kojem je ostao do kraja života.

U Sarajevu je Izet pohađao mušku gimnaziju, a u svijet jugoslavenske poezije ušao je već kao devetnaestogodišnjak, zbirkom poezije “U susretu”. Za vrijeme studija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, radio je i kao novinar i nikada nije prestajao pisati.

Sarajlić je bio član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i udruženja intelektualaca Krug 99. Objavio je više od 30 knjiga poezije od kojih su neke prevedene na 15 jezika. Za “Sarajevsku ratnu zbirku” pjesnik je rekao:

- Ovo je jedina zbirka za koju bih mogao reći da bih volio da je nikada nisam napisao.

Supruga Mikica vječna inspiracija

Izet Sarajlić je živio za objavljivanje svojih zbirki poezije, od kojih su mnoge doživjele nekoliko izdanja. Čitajući njegovu poeziju, saznajemo da su smrt njegovog brata Eše, koji je strijeljan 1942., te susret s Idom Kalas Mikicom, životnom saputnicom, dva najsnažnija pjesnikova životna iskustva.

U “Volim puno” pjeva o ljubavi i prijateljstvu, o jednoj epohi. Ova serija poetske proze je u najvećoj mjeri portret njegove supruge Mikice, prekrasne, mudre žene, koja je zahvaljujući njemu zauvijek ušla u svijet književnosti.

Slatko-gorku pjesničku intonaciju, prepoznatljivu upravo kod Izeta Sarajlića, naći ćemo kasnije kod mnogih bosanskohercegovačkih pjesnika. Niko nije toliko utjecao na savremeno bh. pjesništvo kao Izet Sarajlić. Njegov stih je jednostavan, istinit, bez suvišne dekorativnosti i retorike. U svakoj njegovoj pjesmi ljubav doživljava svoju punu afirmaciju. Široka otvorenost i ljubav prema cijelom svijetu odišu iz svakog njegovog stiha.

Izrazito romantičan, Sarajlić nije stvarao apstraktni romantičarski ideal ljubavi. Izvanrednu i trajnu popularnost njegova poezija dostigla je upravo zahvaljujući jednostavnosti izraza prožetog dubokom osjećajnošću. Preminuo je 2. maja 2002. godine u Sarajevu.

Umro italijanski kompozitor Đovani Batista Pergolezi

1736. - Umro italijanski kompozitor Đovani Batista Pergolezi (Giovanni Battista Pergolesi), koji je komponovao u maniru napuljske bufo-opere, svježe, neposredne i vesele, sa životnim ličnostima, zanimljivim situacijama i melodikom bliskoj narodnoj. Djela: opera "Služavka gospodarica", crkvena muzika "Stabat mater".

1787. - Rođen njemački fizičar Georg Simon Om (Georg Simon Ohm), koji je otkrio odnos struje elektromotorne sile i otpora u električnom kolu, nazvan po njemu Omov zakon. Dao je znatan doprinos akustici, optici kristala i matematici. Jedinica za mjerenje električnog otpora u međunarodnom sistemu mjera njemu u čast nazvana je "om".

1799. - Ana Atkins (Anna), britanska botaničarka i fotografkinja, prva žena koja je objavila knjigu ilustrovanih fotografija, rođena je na današnji dan.

1839. - Rođen Rene Fransoa Arman Pridom (François Armand Prudhomme), francuski književnik iz doba parnasovstva, pokreta koji je htio obnoviti eleganciju romantizma u francuskoj poeziji. Godine 1901., bio je prvi čovjek koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

1859. - Ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, koji je pronašao i uspostavio prvu radio-telegrafsku vezu, rođen je na današnji dan. 

Rođena vajarka Ana Bešlić, hrvatska velikanka iz Vojvodine

1912. - Rođena vajarka Ana Bešlić, jedna od hrvatskih velikanki iz Vojvodine. Osim nje, u tu grupu hrvatskih velikana iz Vojvodine svrstani su književnik i bibliograf Ivan Kujundžić, književnik i sakupljač narodne književnosti Balint Vujkov, književnik Ante Jakšić, franjevac Stjepan Beato Bukinac i pjesnik Ante Evetović Miroljub. Posljednje godine svog života Ana Bešlić je provela u Beogradu, gdje je i umrla 2008.

1923. - Vasa Popović, srbijanski književnik, publicista i novinar, rođen je na današnji dan. Popović se u književnosti javio zbirkom pjesama "Sremski zagrljaji", štampanom 1952. godine. Dvije godine kasnije objavio je zbirku pripovijedaka "Volite se, ljudi". Uslijedilo je još desetak zbirki priča i jedan roman, a bio je i dugogodišnji novinar i urednik "Ježa", "Politike" i NIN-a. Autor je više humorističkih TV serija i antologije humora "Antologija leve strane".

1925. - Umro njemački bakteriolog August fon Vaserman (August von Wassermann), koji je 1906. uveo metodu pregleda krvi (Vasermanova reakcija), pomoću koje je utvrđivano postojanje sifilisa. Proučavao je i strukturu ćelija, antitoksine, uzroke tuberkuloze i raka i bavio se izolacijom i identifikacijom zaraznih klica.

1926. - Rođen Džeri Luis (Jerry Lewis), pravog imena Džozef Levič (Joseph Levitch), američki komičar, glumac i reditelj. Najpoznatiji je po saradnji s pjevačem Dinom Martinom (Dean) s kojim je nastupao po američkim noćnim barovima od 1946. godine, a prvi put su se zajedno na velikom platnu pojavili 1949. u filmu “Moja prijateljica Irma”. Zajedno su snimili 16 filmova. Od 1957. Luis je radio kao samostalni glumac. Iako nije osvojio nijednog Oskara za glumu, 2009. godine mu je dodijeljen Oskar za humanitarni rad. Bio je vrlo popularan među francuskom publikom te je odlikovan i Legijom časti.

1935. - Umro Džon Džejms Ričard Meklod (John James Richard Macleod), škotski ljekar i fiziolog. Najveći doprinos nauci je njegov rad na metabolizmu ugljikohidrata, te je za svoje zasluge u otkriću inzulina 1923. godine dobio Nobelovu nagradu zajedno s Frederikom Bantingom (Frederick). 

Preminula Margaret Durand, borac za prava žena

1936. - Preminula Margareta Durand (Marguerite), francuska pozorišna glumica, novinarka i borac za prava žena. Osnovala je svoje novine i kandidovala se za izbore. Poznata je i po tome što je imala ljubimca lava. Zbog doprinosa pokretu za pravo glasa žena u Francuskoj, „Bibliotheque Marguerite Durand“ je imenovana u njenu čast.

1940. - Umrla Selma Lagerlef, švedska književnica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1909. godine, čime je postala prva žena koja je dobila ovo priznanje za svoj literarni rad. Godine 1914., postala je prva članica Švedske akademije, tijela koje dodjeljuje Nobelovu nagradu.

1941. - Rođen italijanski filmski režiser Bernardo Bertoluči (Bernardo Bertolucci), čije filmove odlikuje radikalno kritički odnos prema stvarnosti i nastojanje da protumači zakonitosti građanskog svijeta i psihološke probleme čovjeka u njemu. Filmovi: "Prije revolucije", "Partner", "Strategija pauka", "Konformista", "Posljednji tango u Parizu", "Dvadeseti vijek", "Mjesec", "Smiješan čovjek", "1900", "Posljednji kineski car".

1952. - Alis Hofman (Alice Hoffman), američka književnica za mlade i djecu, rođena je na današnji dan. Najpoznatija je po romanu „Praktična magija“ iz 1995., koji je adaptiran za istoimeni film iz 1998. godine. Mnogi njeni radovi spadaju u žanr magičnog realizma i sadrže elemente magije, ironije i nestandardnih romansi i veza.

1953. - Rođen programer Ričard Metju Stolman (Richard Matthew Stallman), osnivač Pokreta za slobodni softver, projekta GNU i Zadužbine za slobodni softver. Njegova glavna dostignuća uključuju Emaks (kasnije GNU Emaks), GNU-ovu kolekciju kompajlera, te GNU-ov debager. Također je autor GNU-ove opće javne licence, najupotrebljavanije licence za slobodni softver, koja je započela koncept kopilefta.

1985. - Umro Milutin Tine Živković, harmonikaš. Sa suprugom Radojkom činio je nadaleko čuveni duo harmonika (Radojka i Tine), a odsvirali su 11.500 koncerata u SFR Jugoslaviji i više od 850 u inozemstvu.

Umro Danilo Bata Stojković, srbijanski pozorišni, filmski i TV glumac

2002. - Umro Danilo Bata Stojković, srbijanski pozorišni, filmski i TV glumac. Nakon uspješne pozorišne karijere, veliku popularnost su mu donijele uloge u TV serijama – Bubuleje u „Diplomcima“ i Sretena u „Grlom u jagode“. Ali najslavnije uloge ostvario je u 1980-im, kada je glumio u nekoliko kultnih komedija/satira na balkanski, naročito jugoslavenski način života, od kojih se izdvajaju „Ko to tamo peva“, „Poseban tretman“ (koji je nominiran za Zlatni globus kao najbolji strani film), „Maratonci trče počasni krug“, „Balkanski špijun“. Ostali filmovi koji se izdvajaju su „Sabirni centar“, „Varljivo leto '68“, „Crni bombarder“, „Rane“, „Bure baruta“, „Kako sam sistematski uništen od idiota“, „Podzemlje“… Stojković je preminuo 2002. od raka.

2009. - Preminuo Boris Mutić, dugogodišnji sportski novinar, reporter i komentator, član sportske redakcije Hrvatske radiotelevizije punih 45 godina. Profesionalno se počeo baviti novinarstvom 1966., a od 1976. do 1986. bio je urednik sportske redakcije HRT-a. Izvještavao je s čak 16 olimpijskih igara, šest svjetskih nogometnih prvenstava, osam svjetskih prvenstava u gimnastici i skijanju, te još dvadesetak evropskih prvenstava raznih sportova. Dva mjeseca prije smrti učestvovao je u prijenosu slalomskih utrka za Svjetski kup sa Sljemena.