Četiri dana prije sjednice Evropskog vijeća i konačne odluke o početku pregovora BiH o članstvu u EU, naša zemlja je u dobroj poziciji da napravi taj korak, smatra ekonomski stručnjak i bivši bh. diplomata Draško Aćimović. 

Ohrabruju najave da će se i Nizozemska, kao jedna od država koje su se, zbog skromnog napretka, najviše protivila otvaranju pregovora sa BiH, ipak priključiti ostalim članicama, ali pod uvjetom da se neophodni zakoni isporuče u periodu do okončanja izrade pregovaračkog okvira, što obično traje oko tri mjeseca.

Evropski put

- Vrlo je teško prognozirati hoće li neka od država ipak uskratiti podršku. Dok političari govore da je to politička odluka, drugi da je to njihova zasluga, ali ja mislim da je u pitanju odluka kriznog menadžmenta EU zbog širenja rata u Ukrajini. Vidimo da se pojačavaju napadi, da se bombarduju i gradovi unutar Rusije, nuklearne bombe su prebačene u Bjelorusiju... – kaže Aćimović.

Smatra da kod domaćih političara ne postoji iskrena opredjeljenost za evropski put, već u okviru sadašnjih razgovora nastoje ostvariti vlastite ciljeve, ali da je međunarodna zajednica sada preuzela kontrolu i ovi pomaci se dešavaju pod njenim patronatom. Aćimović je još u oktobru prošle godine kazao da predsjednik RS ide ka de facto secesiji, a prije nekoliko dana, u godišnjoj procjeni Obavještajne zajednice SAD-a o prijetnjama u svijetu, stiglo je slično upozorenje da Dodik “preduzima provokativne korake da neutralizira međunarodni nadzor u BiH i da osigura, de facto, secesiju RS”.

- Specifičan je momenat dodjele ruskog ordena Miloradu Dodiku, jer to priznanje se dodjeljuje kad uradite ili ćete uraditi nešto za Rusiju, a ne za vlastitu zemlju. U BiH se u ovom trenutku ekonomske reforme zaboravljaju, a mislim da na njima sve treba biti bazirano. Nije u pitanju samo milijarda eura, najavljena kroz Plan rasta EU, već se otvaraju brojne mogućnosti i potrebe unutar zemlje. Ono što hitno moramo uraditi, zbog ove krizne situacije, je da napravimo velike robne i rezerve energenata. To u našim razgovorima pominjemo već dvije godine, a ništa nije urađeno – kaže Aćimović.

Širenje rata

Upozorava da cijela Evropa stvara robne rezerve, kao i rezerve nafte i plina, te da su to zadaci koje u BiH moraju preuzeti stručnjaci.

- Mislim da je širenje rata, nažalost, neizbježno. Toga su svjesne i evropske zemlje, odakle sve češće imamo takve najave. Da bi ljudima bilo jasnije kolika je to dimenzija sukoba. Trenutno se unutar Ukrajine vode borbe na liniji dugoj oko 1.200 kilometara, a to vam je prostor od Sarajeva do Frankfurta. Vojska Ukrajine raspoređena je na liniji fronta od oko 3.000 kilometara, jer čuva i onaj dio oko Pridnjestrovlja i Bjelorusije. Taj sukob se neće zaustaviti, on ide prema Evropi, Evropa se sprema za to, a mi ne radimo ništa – kaže Aćimović.