Industrijska proizvodnja u BiH i dalje trpi posljedice krize i smanjene potražnje na evropskom tržištu.
Veliki pad
Iako je ukupan promet industrije, u odnosu na decembar, u januaru porastao za 3,7 posto u FBiH, odnosno 2,8 posto u RS, još je njen promet značajno niži u poređenju s januarom prošle godine, i to za 8 posto u FBiH i za 5,8 posto u RS.
- Vlasti u BiH moraju razumjeti da se vremena u kojima poslujemo mijenjaju iz dana u dan. Nakon pandemije koronavirusa i inflacije, rata u Ukrajini koji traje i danas, ne možemo živjeti na isti način kao prije pet godina. Registrovani pad proizvodnje i izvoza je proizvod promjene kompletnog ambijenta u Evropi, recesije, smanjenja kupovne moći i potražnje – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Evropske zemlje, zbog krize, ali i u strahu od širenja rata, ograničavaju potrošnju i oslanjaju se na vlastite snage.
Naše tržište
Za to vrijeme, dodaje Pavlović, administracija u BiH ne pokazuje namjeru da svoje troškove ne prilagođava ekonomskoj situaciji, kao da su izolirane od građana i okruženja.
- Moramo proizvoditi svoju robu za svoje tržište. Ako imamo ovolike kapacitete za proizvodnju hrane, dok istovremeno uvozimo više od 65 posto hrane, onda se stvarno trebamo zapitati ko nas to i gdje vodi - ističe Pavlović.
Ko nas sve vodi
- Mislim da je sušni period najveći uzrok pada u proizvodnji energije, a hidropotencijal je jedan od glavnih proizvođača struje u RS. Gubitak EPBiH od 140 miliona KM je povod za analize koje će nas dovesti do pitanja jesu li ljudi koji nas vode uopšte normalni - kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Najveći pad, prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, zabilježen je na stranom tržištu - 13,2 posto u FBiH i 8,6 posto u RS.
