Ukupan promet industrije u BiH u februaru, u poređenju s januarom 2024., ostvario je rast od 3,6 posto – 3,2 posto na domaćem i 4,1 posto na stranom tržištu, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Na godišnjem nivou industrijski rast je dosta skromniji i iznosi samo 1 posto, na što, uz povećanje prometa na domaćem tržištu od 6,1 posto, utječe zabrinjavajući pad od 3,2 posto na stranom.

Tržišni izazov

Trenutak je takav da je koncentracija evropskog tržišta na izgradnji kapaciteta za rat, kaže ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor Željko Rička.

- U toku su pripreme, bez obzira na to koliko je rat moguć, jer ne može se očekivati takva mogućnost, a ne biti spreman. Činjenica je da metalski sektor raste i da se u tom dijelu i naša industrija može naći, jer imamo namjensku industriju koja može profunkcionirati u mnogo većem obimu.

To je tržišni izazov. Niko ne voli rat, ali “nekome rat, a nekome brat”, pa ta situacija možda ide nama naruku da se naša industrija podigne - dodaje Rička.

Pažljivo planiranje

Prepreke ozbiljnijem razvoju naš sagovornik vidi u nedostatku kvalificirane radne snage, ali i unutrašnjim nestabilnostima, zbog čega je razvoj namjenske industrije potrebno pažljivo planirati kako takvi projekti ne bi izazivali uznemirenost na domaćem terenu.

- Kakvo nam je stanje, nisam siguran ni u šta. Na ovim primjerima vidimo koliko znače sigurnost i stabilnost u zemlji. Sva tržišta su otvorena, imamo potencijale, ali sumnjamo jedni u druge i osporavamo ulaganja. Zbog toga što se možemo usaglasiti ni oko čega, šanse često propustimo - ističe prof. dr. Željko Rička.

Pad proizvodnje

Pad kapaciteta u rudnicima i sušnu sezonu smatra glavnim uzrocima pada prometa energije.

- Viškovi bi nam dobrodošli, jer i u Ukrajini su meta energetski potencijali, pa prostora na tržištu, sigurno, ima. Pitanje je sad koliko mi imamo kapaciteta za izvoz - kaže Rička.