Nesnosne saobraćajne gužve slika je koju ćete svakodnevno viđati u Sarajevu ujutro, u periodu odlaska, te popodne, u periodu povratka s posla. Prema podacima iz 2022., u Kantonu Sarajevo je registrovano 162.560 automobila, da ne spominjemo tek one koji iz drugih dijelova BiH i regiona svakodnevno prođu kroz Sarajevo.
Šta ovo znači za grad s uskim ulicama u kotlini od nekih četiristotinjak hiljada stanovnika (ako računamo Kanton), govori činjenica da je današnja cestovna infrastruktura u Sarajevo projektovana 1986. godine, te da je planirana da primi 70.000 vozila, koliko ih je tada bilo u Sarajevu.
Jasno je da tadašnji planeri nisu mogli ni pomisliti da će se decenijama kasnije broj automobila i više nego udvostručiti, a da će pritom infrastruktura ostati gotovo ista.
Neadekvatna infrastruktura
No, osim što je u gradu previše automobila za neadekvatnu infrastrukturu, za razliku od stanovnika evropskih metropola koje korištenje automobila žele svesti na minimum kako zbog praktičnosti, tako i zagađenja, među samim stanovništvom u Sarajevu vlada svojevrstan kult posjedovanja automobila, pa se smatra i svojevrsnom sramotom ne posjedovati automobil ili, još gore, koristiti sredstva javnog gradskog prevoza.
Ipak, iz Vlade KS najavljuju da ovoj praksi žele stati ukraj te, po uzoru na druge evropske gradove, uvesti prakse i mjere koje bi trebale smanjiti korištenje automobila. U razgovoru za „Avaz“ premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk ističe kako tome mora prethoditi dovođenje javnog gradskog prijevoza do perfekcije.
- Jedna trećina razloga lošeg kvaliteta zraka u Sarajevu je saobraćaj. Onog trenutka kada napravimo savršen javni gradski saobraćaj s novim trolejbusima, novim tramvajima, minibusevima i autobusima, mi ćemo taj ciklus zatvoriti – ističe Uk.
Nepopularne mjere
Premijer KS navodi da, kada se završi s infrastrukturom i nabavkom novih vozila, Vlada se neće libiti da poduzme nepopularne mjere.
- U trenucima kad je visoki stepen zagađenosti donosit ćemo odluke da vozila s trećom ili četvrtom markicom ekološkog standarda ne mogu da se voze, jer ona imaju alternativu. Mi danas to ne možemo, jer će se javiti neko ko živi na Dobrinji da ne može doći do posla. Vrlo brzo ćemo imati situaciju da će se određene ulice u Sarajevu pretvoriti u pješačke zone, da će u njima biti zabranjen saobraćaj, a neke saobraćajne trake će se isključivo moći koristiti za javni gradski prijevoz ili taksije. Doći će i do dizanja cijene parkinga. I onda će racionalni građanin Kantona Sarajevo reći: zašto da koristim automobil, uđem u gužvu, plaćam parking, kad za pedesetak maraka mjesečno mogu koristiti javni gradski prevoz – predviđa Uk.
Ako se istraje u tome, očito je da Kanton Sarajevo očekuje velika transformacija u smislu prelaska s automobila na alternativne načine prijevoza.
Dizel najgori
U studiji koja je izrađena prošle godine za potrebe Vlade KS zaključeno je da motorna vozila na benzin sa standardom do Euro 5 u Bosni i Hercegovini više zagađuju okoliš nego ista vozila u drugim evropskim gradovima. Istaknuto je da prelazak s Euro 1 na Euro 5 vozila u saobraćaju osigurava smanjenje štetnih emisija do 90 posto. Napomenuto je da dizel automobili najviše doprinose zagađenju zraka.
