Svakog 25. novembra brojne delegacije u Sarajevu s državnog, entitetskog, kantonalnog i gradskog nivoa vlasti obilježavaju Dan državnosti BiH, tj. kada je održano prvo zasjedanje ZAVNOBIH 1943. u Mrkonjić Gradu kojim je obnovljena državnost naše domovine.
Ko je Đedo?
Elem, obilježava se ZAVNOBIH, ali ako pitate bilo koga od prisutnih za Vojislava Kecmanovića Đedu, vjerovatno će samo nijemo slegnuti ramenima. Naime, u današnjem Sarajevu ne postoji njegova ulica niti bilo kakvo obilježje koje podsjeća na njega. A upravo Kecmanović je bio predsjednik ZAVNOBIH-a, odnosno obnovitelj državnosti BiH. Nakon okončanja rata, u aprilu 1945. godine bio je predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Pojednostavljeno, bio je predsjednik Bosne i Hercegovine.
Nakon smrti 1961. godine, Vojislav Kecmanović dobio je ulicu u Sarajevu, no s „demokratskim promjenama“ i ime njegove ulice je promijenjeno i danas se po Đedi ne zove ništa.
Za Fuada Midžića mlađe generacije mogle su čuti jedino slušajući pjesme grupe „Zabranjeno pušenje“. Midžić je narodni heroj koji je poginuo u završnim borbama za oslobođenje Sarajeva, a prije toga je bio zatočen u ustaškom logoru Jasenovac. Zbog zasluga u borbi protiv fašizma dobio je ulicu u sarajevskom naselju Koševo. Međutim, njegova ulica danas se zove po Mustafi Busuladžiću.
Ime Jusufa Džonlića uklesano je na spomeniku na Vracama. Narodni heroj, antifašista, politički komesar u Šesnaestoj muslimanskoj brigadi, poginuo je kod Kalesije 1944. godine. Ulica u sarajevskom naselju Vratnik nosila je njegovo ime. Danas se ta ulica zove – Čebedžije. Za Jusufa Džonlića u Sarajevu nema mjesta.
I narodnog heroja Ahmeta Fetahagića borci protiv antifašizma svukli su u Kevrin potok.
Zaboravljeni na Vracama
I kosti Slaviše Vajnera Čiče, koji je narodnim herojem proglašen na Dan državnosti BiH 1944. godine, nalaze se na Vracama iznad Sarajeva. Čičina ulica danas nosi ime Augusta Brauna.
Narodni heroj Vaso Miskin Crni također je bio učesnik ZAVNOBiH-a kada je 1943. godine obnovljena državnost BiH. Sahranjen je na Vracama. Njegova ulica danas se zove Ferhadija, a Crnom više nema ni traga ni glasa u Sarajevu.
Heroinu Radojku Lakić ustaše su strijeljale 1941. godine, nakon što su otkrili da je u Sarajevu djelovala kao ilegalac i antifašista. Sahranjena je na Vracama. Nijedna ulica u Sarajevu više ne nosi njeno ime. Tamo gdje je bila Ulica Radojke Lakić danas je Kaptol.
I naravno, ovo su samo neki od upečatljivih antifašista od kojih je većina položila život za „obnovu državnosti BiH“ koji danas u glavnom gradu te zemlje nemaju svoju ulicu.
No, ulice su u međuvremenu dobili mnogi pojedinci koji su u tom ratu sarađivali s onom drugom stranom.
Zaključak? Zar ga je potrebno pisati?
Da neko ne zamjeri
SDP i Naša stranka tokom prethodnih godina često su isticali potrebu da se promijene nazivi ulica sumnjivih ličnosti i vrate ih narodnim herojima, a prije četiri godine inicijativu za to i zvanično je podnio tadašnji zastupnik Igor Stojanović, no ona je odbijena. U međuvremenu, iako su SDP i NS došli na vlast u koaliciji s NiP-om, pitanje naziva sarajevskih ulica više ne potežu. Vjerovatno da ne naljute koalicionog partnera.
