Na današnji dan 1998. godine, u teškoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu M-17 Mostar - Sarajevo, u naselju Drežnica, poginuo je Arif Pašalić, general Armije Republike Bosne i Hercegovine i Vojske Federacije Bosne i Hercegovine. Pašalić je bio poznat i kao ratni komandant 4. korpusa Armije BiH.
Arif Pašalić rođen je 31. augusta 1943. godine u mjestu Janjići kod Zenice. Završio je Vojnu podoficirsku školu, zatim Vojnu akademiju u Zadru, a Komandno štabnu akademiju u Beogradu. Uz to je završio i školu Narodne odbrane te važio za jednog od obrazovanijih oficira u JNA.
Udes pod sumnjivim okolnostima
U aprilu 1992. godine Arif Pašalić dolazi u Mostar, gdje se stavlja na raspolaganje lokalne Teritorijalne odbrane. Odmah se uključuje u borbe protiv srpskog agresora te formira Samostalni bataljon odbrane Mostara. Sedamnaestog novembra 1992. godine formira 4. korpus Armije BiH i postaje njegov prvi komandant. Na toj funkciji ostaje sve do novembra 1993. godine, a potom postaje general u Armiji Republike Bosne i Hercegovine.
Trostruki udes u kojem je Pašalić poginuo desio se, navodno, pod sumnjivim okolnostima nakon Pašalićevog svjedočenja u Haškom tribunalu, gdje je počeo objašnjavati cijelu situaciju na Mostarskom ratištu. Na ponovnom svjedočenju nije se pojavio jer je nastradao. Arif Pašalić sahranjen je na mezarju Šehitluci u Mostaru.
Rođen rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije
121. - Rođen rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije, koji je tokom vladavine od 161. do 180. godine suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo. Njegove bilješke na grčkom jeziku, vođene na ratnim pohodima u Evropi i Aziji, filozofska introspekcija i razmišljanja o etici, objavljena posmrtno u 12 knjiga naslovljenih "Samom sebi", vijekovima su bile jedno od najčitanijih štiva.
1798. - Francuski slikar Ežen Delakroa (Eugene Delacroix), glavni predstavnik romantizma, izvrstan kolorista, sklon litetarnim i egzotičnim sižeima, koji je stvorio djela velikog temperamenta i dramatičnosti, rođen je na današnji dan. Ilustrovao je Geteovog (Goethe) "Fausta" i napisao "Dnevnik" u kojem je izložio zapažanja o umjetnosti. Djela: "Danteova barka", "Ulazak krstaša u Carigrad", "Na barikadama 28. jula 1830.", "Pokolj na Hiosu", "Smrt Sardanapala".
1889. - Rođen austrijski filozof Ludvig Vitgenštajn (Ludwig Wittgenstein), zaslužan što je problematika jezika, značenja i smisla iskaza dobila posebno mjesto u filozofiji. Djela: "Filozofska istraživanja", "Plava i smeđa knjiga", "Napomene o osnovama matematike", "Filozofske napomene".
1900. - Čarls Frensis Rihter (Charles Francis Richter), američki seizmolog i fizičar, rođen je na današnji dan. Poznat je po tome što je napravio Rihterovu skalu, koja određuje jačinu zemljotresa u hipocentru.
Rođen Meša Selimović, jedan od najvećih bh. književnika 20. vijeka
1910. - Rođen pisac Mehmed Meša Selimović, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih književnika 20. vijeka. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do Drugog svjetskog rata bio je profesor u gimnaziji u rodnoj Tuzli. Po izlasku iz ustaškog logora 1943. pridružio se partizanima, a poslije rata bio je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, umjetnički direktor "Bosna-filma" i glavni urednik sarajevskog Izdavačkog preduzeća "Svjetlost". Njegov roman "Derviš i smrt" jedan je od najznačajnijih u bosanskohercegovačkoj literaturi. Ostala djela: romani "Tišine", "Tvrđava", "Magla i mjesečina", "Krug", zbirke pripovijedaka "Prva četa", "Tuđa zemlja", "Djevojka crvene kose", studija "Za i protiv Vuka", eseji "Pisci, mišljenja, razgovori", memoarska proza "Sjećanja", nekoliko filmskih scenarija.
1931. - Umro srbijanski glumac i reditelj Milorad Gavrilović, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najdarovitijih i najobrazovanijih glumaca svog vremena. Znatno je utjecao na stil igre u smjeru prirodnog govora i ponašanja na sceni.
1945. - Održano treće i posljednje zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Sarajevu. Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a održano je u Mrkonjić Gradu, 25. novembra 1943. (sada Dan državnosti Bosne i Hercegovine), a drugo u Sanskom Mostu, 30. juna 1944. godine.
1953. - Rođen Vlado Kalember, hrvatski pjevač. Osnovao je popularnu pop grupu “Srebrna krila” 1978. godine, u kojoj je bio vokalni solist i basist. Nastupio je na Eurosongu u duetu s Izoldom Barudžija 1984. godine. Pjevali su pjesmu "Ciao, amore" s kojom su osvojili 18. mjesto.
Bio je član grupe “4 asa” u kojoj su bili i Jurica Pađen ("Aerodrom" i "Azra"), Rajko Dujmić ("Novi fosili") i Alen Islamović ("Bijelo dugme" i "Divlje jagode"). Najpoznatije Kalemberove pjesme su: "Vino na usnama", "Evo noći evo ludila", "Suzana" i "Nek živi ljubav".
Šerif Konjević, jedan od najboljih bh. pjevača narodne muzike, slavi 66. rođendan
1958. - Rođen Šerif Konjević, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih interpretatora narodne muzike. Šerifova karijera počela je sredinom 1970-ih, a kao osamnaestogodišnjak snimio je svoje prve singlice "Đul Zulejha" i "O suze moje". Godine 1982., dolazi do saradnje s Novicom Uroševićem na albumu "Bijela vjenčanica" koji je prodan u rekordnom tiražu od 825.000 primjeraka, a nakon kojeg Šerif postaje jedno od najpoznatijih imena tadašnje estradne scene. Njegova pjesma "Neko čudno vrijeme", koja je postala hit svojim izlaskom 1991. godine, kao da je slutila zlo koje će početi ubrzo da se dešava. Početak agresije na BiH dočekao je u Sarajevu, odakle je 1993. uspio otići u zapadnu Evropu. Tamo se priključio humanitarnom pokretu BiH estrade za pomoć Bosni i Hercegovini te održao brojne humanitarne koncerte za BiH. Za vrijeme rata izdao je album "Alipašin izvor" na kojem se nalazi patriotska pjesma "Vukovi" i pjesma posvećena njegovom bratu Mehmedu Konjeviću kojeg su srpske paravojne jedinice ubile početkom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Pjesma nosi naziv "Mom bratu rahmetli".
Nakon toga je nastavio snimati uspješne albume i nizati hit za hitom, što čini nesmanjenim intenzitetom i danas.
2005. - Paragvajski pisac Roa Bastos, jedna od centralnih ličnosti u latinoameričkoj književnosti, preminuo je u 88. godini. Za knjigu "Ja, vrhovni" dobio je Servantesovu nagradu 1989. godine.
