Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, poručio je da je spreman na dogovor s Crnom Gorom kada je u pitanju akumulacija Bilećkog jezera.
To je naveo u pismu ministru energetike i rudarstva Crne Gore Saši Mujoviću, odgovorivši mu tako na zahtjev od 27. marta ove godine, o pitanju preuzimanja zajedničkih koraka u pitanju rješavanja ovog pitanja.
Đokić je rekao da je u međuvremenu obavio određene konsultacije sa Elektroprivredom RS.
- Spremni smo da nastavimo komunikaciju o ovom pitanju na način da usaglasimo termin sastanka kom bi prisustvovale dvije delegacije, a u cilju pronalaska obostrano zadovoljavajućeg rješenja predmetnog pitanja - istakao je Đokić.
Bilećko jezero od 1968. godine snabdijeva električnom energijom BiH i Hrvatsku, kroz hidroenergetski sistem Trebišnjica, odnosno hidroelektrane Trebinje 1, Trebinje 2, Dubrovnik 1 i Čapljina.
Iako, prema studijama, oko 40 posto vodotoka dolazi iz Crne Gore, a oko petina površine jezera je na njenoj teritoriji, Crna Gora do danas nije dobila naknadu ni za jedan kilovat sat (KWh) električne energije iz ovog sistema.
Crnogorske vlasti su nekoliko puta pokretale to pitanje, ali nisu istrajale u njegovom rješavanju, dok su iz RS više puta rekli da ne namjeravaju da Crnoj Gori daju odgovarajuću naknadu.
Rješavanje pitanja
Pismo ministra Đokića je prvi konkretan potez u rješavanju pitanja Bilećkog jezera, koje opterećuje odnose Crne Gore i BiH.
- Najvažniji korak je napravljen na trilateralnom sastanku ministara energetike i rudarstva održanom u Beogradu na poziv ministarke energetike i rudarstva Srbije Dubravke Đedović Handanović. Na sastanku je dogovorena načelna saglasnost da se svim zajedničkim potencijalima pristupa na principima saradnje I međusobnog uvažavanja, u partnerskom odnosu prijateljskih država - saopćili su iz crnogorskog Ministarstva energetike.
Nakon sastanka, crnogorski ministar Mujović je uputio poziv ministru Đokiću da se krene u realizaciju dogovorenog, te da je najbolji test upravo Bilećko jezero.
- Pitanje Bilečkog jezera je test našeg zajedničkog kapaciteta i sposobnosti da sarađujemo, da sporna pitanja rješavamo dogovorom, uz puno uvažavanje i razumijevanje. Budimo ta politička snaga koja je stvorila črstu osnovu za još tješnje odnose generacija koje dolaze - istakao je Mujović.
Iz Ministarstva energetike saopćeno je da je Đokić, izražavajući zadovoljstvo što je bio u prilici da na trilateralnom sastanku u Beogradu odražnom 7. marta upozna ministra Mujovića, podsjetio na “spremnost i zajedničko razumijevanje i nastojanje da unaprijede i prošire saradnju unutar regiona u resornim oblastima kojima rukovode te pronađu rješenja za pojedina otvorena pitanja”.
- To se posebno odnosi na rješavanje pitanja akumulacije Bilećkog jezera i u tom smislu izražavam potpuno spremnost za razgovor i dogovor - istakao je Đokić.
Pravo na valorizaciju
Prema međunarodnim konvencijama, Crna Gora ima pravo da valorizuje svoj udio u Bilećkom jezeru.
Bilećko jezero je nastalo zaustavljanjem toka rijeke Trebišnjice, pogranične ponornice između Crne Gore i BiH. Jezero je površine 33 kilometra kvadratna zavisno od vodostaja, dužine skoro 20 kilometara i dubine preko 100 metara na pojedinim mjestima.
Akumulacija je potopila brojna sela i imanja i, iako su mještani obeštećeni, potopljen je i dio kulturno-historijske baštine. Sa crnogorske i hercegovačke strane potopljeno je više crkava, a manastiri Dovrićevo i Kosijerevo su izmješteni.
Potopljeno je pet kvadratnih kilometara crnogorske teritorije i 22 kvadratna kilometra teritorije BiH. Udio sliva BiH je 60 posto, a, prema Subsektorskoj studiji crnogorske Vlade iz 2005. godine, udio Crne Gore je 40 posto.
