U glavnom gradu BiH često dolazi do incidenata zbog dotrajalih fasada, pa je tako u posljednjim dvama mjesecima najmanje tri puta došlo do obrušavanja fasade duž ulice Ferhadija, gdje je čest veliki broj prolaznika.
Nedavno se obrušila fasada i sa zgrade Estrade koja nije obnovljena već 30 godina i koja ozbiljno prijeti građanima koji žive u blizini.
Potrebno novca
Sarajevski arhitekta Amir Vuk Zec govorio je za "Dnevni avaz“ o ovom problemu.
- Prvo se moraju kuće iznutra sanirati pa onda fasade. Problem je pravne prirode, vlasnici objekata koje treba obnoviti nemaju para za obnovu. To je složeno pitanje. Kanton bi trebao imati fond revitalizacije grada, ali da bi se obnovilo, prvo se treba srediti iznutra. Pozorište nije renovirano 30 godina. To je problem čitavog grada, kuća nikada nije tvoja, ona je uvijek u oku komšije i onda je problem i do čitavog društva, a ne samo pojedinca – kazao nam je arhitekta Amir Vuk Zec.
Većina zgrada u centru Sarajeva, koje upravo predstavljaju najveći problem i opasnost za prolaznike, izgrađena je za vrijeme Austro-Ugarske i Jugoslavije, posebno u periodu Olimpijade, pa, uzimajući tu činjenicu u obzir, da se zaključiti da je vrijeme učinilo svoje.
Teško do dozvole
Ističe kako je otežavajuća okolnost što ovi objekti pripadaju tzv. urbanom krajoliku – nacionalnoj komisiji, pa je dozvolu za tekuće održavanje ovih objekata teže dobiti.
"Historijski urbani krajolik Sarajevo“ proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na prostoru ovog nacionalnog spomenika nalazi se 87 dobara, koja su prethodnim odlukama Komisije proglašena nacionalnim spomenicima, te šest dobara upisanih na Privremenu listu nacionalnih spomenika.
- Fasada traži revitalizaciju gradske jezgre, ali Historijsko-urbanim krajolikom mi smo zakočeni zato što je viša politika nad Sarajevom. Historijsko-urbani krajolik je omča nad glavom Sarajlija, jer ne dozvoljava da se grad razvija – rekao nam je Vuk Zec.
Potrebna obnova
Najveće promjene moguće je uočiti na fasadama koje su pretrpjele agresorske granate, zemljotrese i razne druge nepogode.
- Sve su iz Austro-Ugarskog perioda od koga je prošlo više od 100 godina. Normalno je da je to vremenom dotrajalo i da traži obnovu. Znamo šta je zemljotres u Zagrebu uradio. To je proces – morate kuću koja postoji 110 ili 120 godina obnoviti da funkcionira u današnjem vremenu. Uvijek je to zahtjevno, a potrebno je i para i znanja. Nemamo mehanizme kako to treba implementirati – istakao je arhitekta.
