U intervjuu za "Dnevni avaz" saborska zastupnica Marija Selak-Raspudić govorila je o odluci da napusti Most, novu vladajuću koaliciju u Hrvatskoj, te kako vidi politiku svoje zemlje prema Bosni i Hercegovini.

Politički celofan

Tvrdite da je nova Vlada Hrvatske koju će činiti HDZ i Domovinski pokret upravo stvar puke trgovine i raspodjele javnih resursa, jer je to, kako kažete, i jedini način na koji HDZ funkcionira. Šta možemo očekivati od nove vlasti u Hrvatskoj?

- Ideološki naglasci tek su politički celofan koji svojim blještavilom pokušava prikriti ono oko čega se doista vodi borba, a to je prevlast u sektoru energetike i s njome povezanih javnih poduzeća. Navedeno je vidljivo i u raspodjeli ministarskih fotelja, gdje Domovinski pokret nije preuzeo niti Ministarstvo kulture niti Ministarstvo obrazovanja, dakle, one resore koji su povezani s ideologijom, nego upravo energetiku.

Na tom tragu ne očekujem previše ideoloških skretanja, eventualno pokoje prigodničarsko signaliziranje desnije pravovjernosti, ali se pribojavam interesnog prekrivanja strateških resursa Hrvatske i njihovog daljnjeg iscrpljivanja.

Najavili ste da ćete ubuduće u Saboru politički djelovati zajedno s Ninom Raspudićem i Dariom Zurovcem u Klubu nezavisnih i Fokusu. Ono što je našim čitaocima posebno zanimljivo jeste kakve ćete stavove zauzimati po pitanju Bosne i Hercegovine?

- Kao i u prethodnom sazivu, borit ćemo se za to da se vanjskopolitičko djelovanje Republike Hrvatske usmjeri prema odnosima s BiH, prepoznajući da je pitanje jednakopravnosti Hrvata u toj državi najvažnije hrvatsko vanjskopolitičko pitanje. Bez Hrvata, kao uistinu konstitutivnog naroda u BiH kojem će zakonski okvir jamčiti da će sam birati svoje političke predstavnike, iluzorno je govoriti o prijateljskim odnosima Hrvatske i BiH.

Bez Hrvata kao uistinu konstitutivnog naroda u BiH, kojem će zakonski okvir jamčiti da će sam birati svoje političke predstavnike i biti ravnopravan s druga dva naroda, iluzorno je govoriti o prijateljskim odnosima Hrvatske i BIH. Stoga Republika Hrvatska kao punopravna članica EU-a i NATO pakta mora aktivno raditi i sa svojim saveznicima i prema akterima u BiH kako bi se ta ravnopravnost ostvarila i trajno osigurala.

Zatrovani odnosi

Kako u tom smislu ocjenjujete politiku zvaničnih hrvatskih vlasti prema našoj zemlji, kako predsjednika Milanovića tako i Vlade Republike Hrvatske, s premijerom Plenkovićem na čelu?

- Ovlasti predsjednika Republike Hrvatske su vrlo ograničene, tako da je najveća odgovornost na Vladi. Ne treba sumnjati da je Plenkovićeva potpora BiH na putu europskih integracija iskrena i dosljedna, ali je u borbi za jednakopravnost Hrvata u BiH mogao učiniti više. Nametnute promjene Izbornog zakona prije više od dvadeset godina, uz opetovano nametanje Željka Komšića, zatrovali su odnose u Federaciji BiH, a srpskoj politici dali alibi za secesionističke težnje u smislu -vidite što su dočekali Hrvati u Federaciji, zašto bismo mi popuštali i sutra dočekali isto.

Hrvatska mora snažnije koristiti svoju poziciju punopravne članice EU i NATO-a, ako treba i mehanizme pritiska, na one koji su promjene izbornog zakona nametnuli kako bi se stvari vratile na fer odnose i jamčilo svakom narodu u BiH da će sam birati svoje predstavnike, a onda zajednički gradilo i razvijalo BiH. Jer kakve su koristi Bošnjaci imali od 20 godina političkog mrcvarenja Hrvata u BiH. Je li BiH postala bolja, jača održivija? Ako će Hrvati u njoj biti ravnopravni BiH sigurno neće imati većeg prijatelja i podupiratelja od Hrvatske.

"Velika faca"

Bili ste "glavna zvijezda“ nakon izbora u Hrvatskoj zbog objave da ćete napustiti Most, uime čega ste se odrekli i - izgledno - izbora u Evropski parlament. I dok se danima traže skriveni motivi za Vaš potez, pisac Miljenko Jergović Vas je zbog ove odluke nazvao „velikom facom“. Zašto je danas teško povjerovati da neko ko je u politici može učiniti nešto i iz principa?

- Pretpostavljam da je to zato što je praksa vladajuće političke elite u Hrvatskoj većinom dokazala suprotno. Posljedično, uvriježilo se da je „političko“ sinonim za „prevarantsko“ pa otuda i toliko nepovjerenje u čestitost ičijih namjera.

No to nas ne treba obeshrabrivati da svojim radom pokušamo nametnuti nove standarde političkog postupanja u kojima vlastiti integritet nije nešto čime se hvalimo, nego preduvjet ulaska u političku arenu.

 Formalni razlog Vašeg razlaza s „Mostom“ je Vaš stav da abortus ne treba zakonom zabraniti, zbog čega se kolega Marijan Miletić i javno ogradio od Vas. Iako Vi negirate da ste desničarka, mnogi Vas u javnosti upravo tako percipiraju, no čini se da ste se prema ovom pitanju postavili prije svega kao žena. Je li Vam se Most ipak na neki način obio o glavu, tj. je li moguće istovremeno zagovarati prava žena i biti dio političkog bloka u kojem bi određeni pojedinci ženu možda radije vidjeli za štednjakom nego za katedrom i saborskom govornicom?

- Različita politička razmišljanja o pobačaju ne podrazumijevaju i različit napredan ili nazadan odnos prema ženama. Naime to što netko smatra da pobačaj ne treba biti zakonski dozvoljen ne mora značiti da vidi ženu isključivo za štednjakom, jednako kao što i onaj koji bi pobačaj stavio u Ustav kao najvišu društvenu vrednotu nije nužno autentično feministički nastrojen. Ono što je dovelo do mog razilaženja s Mostom prije svega odnosi se na narušavanje principa kolegijalnosti jer se kolega Miletić mene javno „odrekao“ premda mu je moj stav po ovom pitanju bio poznat od ranije i unatoč svemu što smo prethodno zajedno iznijeli kroz djelovanje u klubu Mosta. Od početka svog političkog djelovanja jasno sam govorila da sam najbliža centrističkim politikama, što svjedoči i izbor tema i prijedloga koje sam iznjedrila u suradnji sa stručnjacima kroz prethodni mandat. A to kako me drugi doživljavaju vjerojatno ovisi i političkom okruženju u kojem sam se nalazila, činjenici da nisam pravovjerna ljevičarka, a može se i razlikovati od čovjeka do čovjeka. No to ne smatram ničim lošim. Dapače, otvorena sam za raspravu o vrijednostima na kojima počivaju razlike unutar političkog spektra i na koji način njihovo zastupanje određuje našu pripadnost ljevici, desnici i centru.