Komitet za poštivanje obaveza i angažmana zemalja članica Vijeća Evrope (Monitoring komitet) na čelu sa izvjestiocima za Bosnu i Hercegovinu gospodinom Zsoltom Nemethom i Aleksandrom Nikoloskim dostavio je Preliminarni prijedlog izvještaja o Bosni i Hercegovini, saznaje portal "Avaza".

Šta se čeka

Preliminarni izvještaj, o kojem će biti zvanično govora u oktobru,  dostavljen je Saši Magazinoviću, predsjedavajućem delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentranoj skupštini Vijeća Evrope, a  zatim proslijeđen svih bh. institucijama na izjašnjenje. Na više od 20 adresa.

Međutim, izvještaj je više nego "problematičan".

Objavljujemo pojedine sporne tačke.

Naime, u izvještaju je navedeno da je" Bosna i Hercegovina federalna država koja ima dva entiteta", da je država Bosna i Hercegovina „stvorena mirovnim sporazumima kojima je okončan sukob u Bosni i Hercegovini, da je „mirovni sporazum uspostavio Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu koja se sastoji od dva entiteta., da je „Ustav potvrdio pravni kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine pod imenom Bosna i Hercegovina, s modifikovanom pravnom strukturom, da su Ustavom „dvije već postojeće jedinice, RS i FBiH, potvrđene kao entiteti BiH“.

U izvještaju se također govori o „izuzetno slabim“ ovlaštenjima države Bosne i Hercegovine. Između ostalog,  navodi se da  se „politički i pravni autoritet visokog predstavnika osporavao i još uvijek se osporava".

U tački 36. Izvještaja se iznosi konstatacija da je Venecijanska komisija “smatrala da bi se ovlasti visokog predstavnika mogle kvalificirati kao vanredne ovlasti"

Nema secesije i prijetnji

U izvještaju nijedne rečenice nema o tome da su vlasti entiteta Republika Srpska poduzele niz aktivnosti kojim krše Dejtonski sporazum, uz otvoreno negiranje presuda domaćih i međunarođaronih sudova, te najavljivanje secesionizma i jednostranog proglašenja nezavisnosti od države Bosne i Hercegovine.

Nije, također, navedeno da je parlament ovog entiteta usvojio zakone kojim se krši Dejtonski sporazum i protivustavno pokušavaju preuzeti ingerencije države (poput Izbornog zakona Republike Srpske, Zakona o neprimenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske i dr.).

Također, u Poglavlju 3 „Vladavina prava“, a naročito u segmentu 3.2. „Ustavni sud“, izneseni su citati samo jedne političke grupacije, dok suprotstavljeni stavovi drugih činitelja političkog života i javnog diskursa nisu navedeni, niti se uopće spominju.

U izvještaju se navodi da su mnogi pokušaji izmjene Ustava i lzbornog zakona dosada bili neuspješni, "iako je sporazum ponekad bio na dohvat ruke"

Paket amandmana iz aprila 2006. godine nije prošao zbog nedostatka dva glasa u Predstavničkom domu. Drugi pokušaji su se dogodili 2008., 2009.,2012, 2013. i2024. godine.

U mišljenju Evropske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji iz 2019. godine navedeno je da su izborna i ustavna reformu uslovi za članstvo, što je pokrenulo novi krug pregovora - navodi se.

Šta je radio Dodik

Kada je u pitanju Milora Dodik, citiraju se pojedine izjave predsjednika Republike Srpske, bez ikakve kvalifikacije ili šireg konteksta.

-Milorad Dodik, obratio se na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a 28. marta 2024. godine, tokom koje je zahtijevao da odluke koje donos ivisoki predstavnik budu poništene, ili da Predstavnički dom usvoji izmjene lzbornog zakona, da se oduzmu ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji i da se potvrdi da je jedino mjesto gdje se zakoni mogu donositi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine - navedeno je.

Sada je dalja procedura takva da će sugestije institucija predsjedavajući Delegacije proslijediti izvjestiocima nakon čega bi se oni o njima trebali izjasniti. 

Tek nakon toga će izvještaj biti dobiti svoj finalni oblik i biti poslan u Parlamentarnu skupstinu Vijeca Evrope gdje će se razmatrati u oktobru.