Evropska unija (EU) i formalno je otvorila pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, što je značajan preokret u procesu proširenja.

Takav bi korak bio nezamisliv prije tri godine, kada je EU upozoravala da jedino zemlje zapadnog Balkana imaju perspektivu članstva, a ostale države iz istočnog susjedstva imaju samo "evropske aspiracije". Ruska agresija na Ukrajinu sve je promijenila. Sada su Ukrajina i Moldavija ne samo ušle u paket proširenja, gdje je sada deset država, nego su i pretekle Kosovo, BiH, Albaniju, pa čak i Sjevernu Makedoniju, koja je na put prema EU krenula i prije Hrvatske, a još nije pošteno ni otvorila pristupne pregovore.

 Značajan korak

Značajan korak ka Evropskoj uniji napravila je i Crna Gora. Jučer je počela međuvladina konferencija Evropske unije i Crne Gore, na kojoj treba biti usvojen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR).

Uz IBAR, crnogorskoj vladi u Briselu bit će predstavljena završna mjerila za zatvaranje poglavlja koja bi vodila kraju pregovaračkog procesa za ulazak u EU. Drugim riječima, Crna Gora svoje procese pridruživanja bi na taj način počela privoditi samom kraju.

Naša zemlja je dobila tek zeleno svjetlo za otvaranje pregovora - na koje još čeka da počnu. S druge strane, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija su u procesu pregovaranja.

„BiH je šampion evropskih integracija“, uskliknuo je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u martu nakon što je Evropsko vijeće donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora za članstvo BiH u Evropskoj uniji.

 Tri zakona

No, u stvarnosti bi naša država mogla biti šampion evropskih integracija, jedino ako bi igrala u ligi od dva tima, s tim da je onaj drugi Kosovo koje je tek u fazi aplikanta. Naime, sve druge države u Evropskoj uniji koje uopće imaju interes postati članice ove organizacije su daleko ispred BiH, a da stvar bude gora, gledajući strogo prema kriterijima, jedino bi Crna Gora imala šanse da u dogledno vrijeme postane članica EU.

Da stvar bude još gora, i zeleno svjetlo za početak pregovora naša država je dobila uz dobrano gledanje kroz prste i traženje minimuma da se, umjesto 14 prioriteta koji su bili postavljeni još 2019., a koji do danas nisu ni približno ispunjeni, usvoje svega tri zakona.

U međuvremenu, umjesto evropskog zamaha, kako se najavljivalo, Vijeće ministara je tri mjeseca zapravo stagniralo, bivajući još jednom žrtva ucjena i zahtjeva Milorada Dodika, pa tako još ni budžet nije usvojen za ovu godinu.

Trojka na državnom je, jasno, sve karte bacila na evropski put BiH i treba im bilo kakav uspjeh, kako bi u očima glasača očuvali barem malo kredibiliteta. No, problem je što tog uspjeha nema, a čak ni svoje koalicione partnere nisu uspjeli uvjeriti u evropski put.

1,8 milijardi eura

Koliko BiH s trenutnom vlašću izgleda očajno na evropskom putu, govori i činjenica da naša država, prema Planu rasta EU, treba da dobije 1,8 milijardi eura koje su na čekanju.

Naime, za prvu tranšu neophodan je Zakon o budžetu institucija BiH koji još nije usvojen.