Nagle promjene vremena koje su zahvatile BiH loše utječu na zdravlje svih građana, bez obzira na dob i spol.
Ovo je za "Avaz“ kazao kardiolog dr. med. Sci. Elmir Jahić, dodajući kako temperaturne oscilacije najčešće i najintenzivnije utječu na hronične bolesnike, mada mogu utjecati i na one koji to nisu.
Velike štete
- Obično najveće posljedice imaju pacijenti koji boluju od kardiovaskularnih oboljenja. Kod njih dolazi do porasta krvnog pritiska, izražena je hipertenzija. Tegobe osjećaju i pacijenti koji boluju od srčane slabosti, a posebno oni koji boluju od ishemijske bolesti ateroskleroze. Često zbog ovih promjena vremena može doći do infarkta srca i moždanog udara. To su najteže komplikacije koje se mogu desiti - kazao je dr. Jahić.
Naravno, dodaje, i drugi hronični bolesnici nerijetko imaju posljedice, kao što su astmatičari, reumatičari, itd. Međutim, i one osobe koje nemaju hronična oboljenja nerijetko imaju neki od problema, pa čak i djeca i stariji ljudi, zbog hormonskog disbalansa, dok se kod osoba srednje životne dobi javljaju razdražljivost, glavobolja, omaglica, vrtoglavica, slabost, malaksalost i pospanost.
Također, štete zbog temperaturnih oscilacija trpe i poljoprivrednici. Porodica Muhović iz Gornjih Kazagića kod Goražda obrađuje desetak dunuma zemljišta, a velike količine povrća proizvodi u plasteniku od 5.000 kvadratnih metara.
- Na visokim temperaturama imamo opadanje plodova i behara, a bude i dosta progorijevanja.
Nastradaju paprika, paradajz, jer na temperaturama od 38 na otvorenom i 44 u plastenicima, kakve smo imali prethodnih dana, nastaju velike ožegotine. S druge strane, nagli pad temperatura predstavlja šok za biljku. Dosta toga strada, ali ne možeš ništa promijeniti - kaže Amina Muhović.
Dodatni problem
Među najizloženijima svim vremenskim nepogodama svakako su i vozači, koji u svakom momentu moraju biti koncentrirani i pažljivi na cestama.
- Vidjeli ste, s 36 pa i do 40 stepeni, temperature su pale na 15 stepeni. Pored svih problema na graničnim prijelazima i carinskim terminalima, dodatni su problem i ti vremenski uslovi. Posebno ako znamo da je u BiH oko 80 posto vozača već u godinama, vrlo malo je mladih.
Zato i ove vremenske neprilike nose više posljedica - kazao je predsjednik Udruženja prevoznika RS Nikola Grbić.
Treba mirovati
Dr. Sabina Sarić kazala je za "Avaz“ da se zdrave mlade osobe i djeca mogu vrlo lako prilagoditi vremenskim oscilacijama, ali hroničari i osobe starije životne dobi nemaju dovoljno kompenzatornih mehanizama i ne mogu se prilagoditi na ove atmosferske uvjete tako brzo, pa zato oni imaju izvjesnih poteškoća.
- Najbolje bi bilo za takve osobe da u ovom periodu miruju. Da se kreću onoliko koliko im dozvoljava njihov organizam te da se ne izlažu nikakvim naporima, niti fizičkim niti psihičkim, te da sve aktivnosti prilagode svojim mogućnostima.
Način prehrane treba se prilagoditi tako da ne opterećuje digestivni trakt. Neka to budu povrće, voće, termički lagano obrađena hrana, kazala je dr. Sarić.
