Na današnji dan 1974. godine, u Sarajevu je rođen Elvir Baljić, bivši bosanskohercegovački fudbaler i reprezentativac. Fudbalsku karijeru počeo je u FK Željezničaru, međutim, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu prešao je u FK Sarajevo za koji je u 11 utakmica postigao osam golova i time privukao pažnju turskog Bursaspora.

U Bursasporu Baljić je proveo tri odlične sezone, te u 87 ligaških utakmica postigao 42 gola. U ljeto 1998. godine prelazi u Fenerbahče, gdje u samo jednoj sezoni uspijeva privući pažnju najvećih evropskih klubova.

Najskuplje plaćeni igrač regije

Sredinom 1999. godine za 26 miliona eura prelazi u Real Madrid, i tako postaje najskuplje plaćeni igrač s prostora bivše Jugoslavije ikada. Taj rekord je držao sve do januara 2011. godine, kada je Edin Džeko iz VfL Volfsburga prešao u Mančester Siti za 32 miliona eura.

Baljić je s Realom u sezoni 1999/2000. osvojio Ligu prvaka i tako ispunio svoj dječački san. Međutim, povrede su ga spriječile da napravi više u Realu. Naredne dvije sezone proveo je na posudbama, prvu 2000/2001. u Fenerbahčeu s kojim je osvojio tursku Super Ligu, te sezonu 2001/2002. u Rajo Valjekanu, gdje se pridružio svojim sunarodnjacima Elviru Boliću i Emiru Granovu.

U ljeto 2002. godine ponovo se vraća u Tursku, odnosno u Galatasaraj, gdje ostaje sve do 2004. godine, kada prelazi u Konjaspor. Godine 2005., potpisao je za Ankaragucu, a sredinom 2006. za Istanbulspor, gdje je ostao sve do kraja svoje fudbalske karijere, odnosno do 2008. godine.

Pomoćnik selektora Sušića

Za bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju Baljić je debitovao 24. aprila 1996. godine na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije Albanije. Svoj prvi gol u dresu reprezentacije postigao je 18. augusta 1998. godine na Koševu protiv Farskih Ostrva. Jedini je igrač koji je u jednoj utakmici za bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju postigao četiri gola. Bilo je to na utakmici protiv reprezentacije Estonije, nekoliko sedmica nakon što je potpisao ugovor s Real Madridom.

Posljednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 30. marta 2005. godine na kvalifikacionoj utakmici za Svjetsko prvenstvo 2006. godine protiv reprezentacije Litvanije. Za reprezentaciju BiH odigrao je 38 utakmica s postignutih 14 golova. U februaru 2010. godine, tadašnji selektor bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije Safet Sušić izabrao ga je za svog pomoćnika.

Elvir Baljić se okušao i u muzici, 2005. godine snimio je album "Novi dan". Kako sam kaže, album je "snimio za svoju dušu", jer je od djetinjstva maštao da postane pjevač.

Portugalski moreplovac Vasko de Gama isplovio da traži morski put u Indiju

1497. - Portugalski moreplovac Vasko de Gama (Vasco) isplovio iz Lisabona, predvodeći ekspediciju koja je tražila morski put u Indiju. U ekspedicija je krenuo s četiri broda – “Sao Gabriel”, “Sao Rafael”, “Berrio” i jedan teretni brod nepoznatog imena.

1621. - Rođen Žan de Lafonten (Jean de La Fontaine), francuski književnik, najbolji evropski basnopisac. Iako je više pisao poeziju, najpoznatiji je po svojim basnama, kratkim pričama u kojima su glavni likovi uglavnom životinje s ljudskim osobinama. Lafontenove basne nisu bile namijenjene samo djeci, nego i odraslima, jer su nosile pouke po kojima je ovaj mudri pisac ostao prepoznatljiv i danas. Neke od njegovih mudrosti su: „Laskanje je lažni novac kome kurs raste s našom sujetom“, „Mnogo je bolje biti sam nego s budalama“, „Ništa nije tako opasno kao prijatelj neznalica; više bi vrijedio pametan neprijatelj“, „Ništa ne pomaže što trčimo, treba krenuti na vrijeme“, „Sreća nam prodaje ono što mislimo da nam daje“...

1809. - Ljudevit Gaj, hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik, rođen je na današnji dan. Gaj je centralna osoba Ilirskog pokreta koji je imao važnu ulogu u hrvatskom narodnom preporodu. Njegove književne, upravo pjesničke sposobnosti bile su izrazite. Budnica "Još Horvatska ni propala", napisana 1833. godine, bila je najpopularnija pjesma u ono doba.

1818. - Rođen Ivan Franjo Jukić, bosanski franjevac, književnik i prosvjetitelj. Bio je pokretač jedne od prvih svjetovnih škola u Bosni 1849. godine. Istovremeno, Jukić slovi i kao pokretač i urednik prvog književnog časopisa u Bosni "Bosanski prijatelj". Njegovo djelo "Zemljopis i poviestnica Bosne" dugo je smatrano najznačajnijim za pručavanje historije i geografskih odlika zemlje Bosne. Zagovarao je kulturne i lične slobode, slobodu štampe i svjetovno školstvo. Pisao je i pod pseudonimom Slavoljub Bošnjak, čime je isticao svoju bezgraničnu ljubav prema Bosni.

1819. - Vatroslav Lisinski, hrvatski kompozitor, utemeljitelj moderne hrvatske opere, solo pjesme, horske i orkestarske muzike, rođen je na današnji dan. Autor je prvih dviju hrvatskih opera: “Ljubav i zloba” i “Porin”. Komponovao je ukupno 145 pjesama u jedanaest godina kompozitorske djelatnosti. Lisinski je bio najdarovitiji i najznačajniji kompozitor tzv. ilirskog perioda, tj. hrvatskog ranog muzičkog romantizma.

1822. - Engleski pisac Persi Biš Šeli (Percy Bysshe Shelley), jedan od najboljih liričara engleskog jezika, utopio se u moru kod italijanskog grada Livorno. U poemi "Kraljica Mob" izrazio je revolucionarno osjećanje "protiv kraljeva, svećenika i političara", a u "Pobuni islama" nadu u bolju budućnost ljudskog roda. Ostala djela: pjesničke drame "Čenči", "Oslobođeni Prometej", lirske pjesme "Ševa", "Oblak", "Oda zapadnom vjetru", esej "Odbrana poezija".

1838. - Rođen njemački konstruktor i general grof Ferdinand fon Cepelin (Zeppelin), koji je 1900. konsturisao veliku zračnu lađu - dirižabl, nazvanu prema njemu "cepelin". Njegova letjelica, duga 248 metara, bila je lakša od zraka, s velikim balonom profiliranog vretenastog oblika i motornim pogonom.

Rođen Džon Dejvidson Rokfeler, prvi milijarder na svijetu

1839. - Džon Dejvidson Rokfeler (John Davidson Rockefeller), američki industrijalac, naftni magnat i filantrop, rođen je na današnji dan. Bio je najbogatiji čovjek na svijetu i prvi Amerikanac s bogatstvom procijenjenim na više od milijardu dolara. Zbog toga je ime Rokfeler postalo, a i danas je, sinonim za milijardera. Rokfeler je osnovao naftni gigant „Standard Oil Company“ 1870. godine, koji je vodio do 1897., a posljednjih godina 19. vijeka počeo je poslovati i s rudama željeza i njihovim transportom. Svoje bogatstvo Rokfeler je trošio uglavnom na stvaranje fondacija koje su imale veliki utjecaj na medicinu, obrazovanje i naučna istraživanja. Osnovao je Univerzitet u Čikagu, Univerzitet „Rockefeller“ u Njujorku, te finansirao osnivanje Filipinskog univerziteta. Umro je od ateroskleroze dva mjeseca prije svog 98. rođendana, 23. maja 1937., u svojoj kući u Ormond Biču na Floridi. Prema procjeni časopisa „Forbes“ iz 2007. godine, ekvivalent njegovog bogatstva u trenutku smrti bio je 663,4 milijarde dolara.

1885. - Njemački filozof Ernst Bloh (Bloch), jedan od najznačajnijih mislilaca 20. vijeka, rođen je na današnji dan. Završio je studije filozofije, fizike i muzike i doktorirao u Vircburgu, a univerzitetsku karijeru je počeo 1918. u Lajpcigu. Poslije dolaska nacista na vlast 1933. izbjegao je iz Njemačke i u emigraciji u Švajcarskoj, potom u SAD, bio jedan od najistaknutijih antifašista. Predavao je filozofiju na Univerzitetu u Lajpcigu od 1948. do 1957., kad su mu vlasti Istočne Njemačke zabranile rad zbog toga što je kritikovao razvoj marksističke misli u toj zemlji, čime je navukao na sebe gnjev najviših komunističkih funkcionera. Poslije prelaska u Zapadnu Njemačku, od 1961. do smrti, 1977., bio je profesor na Univerzitetu u Tibingenu. Djela: "Duh utopije", "Tomas Mincer kao teolog revolucije", "Tragovi", "Nasljeđe ovog vremena", "Sloboda i poredak", "Subjekt-objekt" , "Princip nade" , "Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo", "Tibingenski uvod u filozofiju".

1894. - Rođen ruski fizičar Pjotr Leonidovič Kapica, jedan od najistaknutijih fizičara 20. vijeka, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1978. Od 1921. do 1934. je radio u Velikoj Britaniji, a po povratku je rukovodio Institutom Akademije nauka SSSR za fiziku. Uspio je da stvori vrlo jaka magnetna polja, otkrio je zavisnost električnog otpora polikristalnih metala od jakog magnetskog polja, koja nosi njegovo ime, radio na fizici niskih temperatura, unaprijedio hidrodinamiku, posebno u oblasti termičkih pojava u tankim slojevima tečnosti.

Rođen general Armije RBiH Mehmed Alagić

1947. - U selu Fajtovci, općina Sanski Most, rođen general Armije RBiH Mehmed Alagić. Po izbijanju agresije na BiH (1992. – 1995.) bio je u sastavu 17. krajiške brigade, kada ustrojava vojsku i postaje komandant Operativne grupe Bosanska krajina. Nakon kratkog vremena postaje komandant 3. Korpusa Armije RBiH. Na toj dužnosti ostaje kratko, jer na njegovu incijativu dolazi do formiranja 7. korpusa Armije BiH. Postaje komandant 7. Korpusa ARBiH te biva unaprijeđen u čin generala Armije Republike Bosne i Hercegovine. Mehmed Alagić je, uz generala Dudakovića, prvi koji je od jednog korpusa napravio zaokruženu cjelinu. Skupa s nekoliko krajiških komandanata (prije svega Fikretom Ćuskićem, Sakibom Mahmuljinom, Asimom Koričićem i Rasimom Imamovićem), Alagić je "pozajmio" nekoliko brigada iz već postojećih korpusa, i uz jezgro, 17. krajišku, oformio nekoliko novih. Korpus je ubrzo dobio naziv "krajiški", mada u njemu Krajišnici, po broju, nisu dominirali. Poslije rata, na vlastiti zahtjev, biva penzionisan i prihvata se dužnosti prvog poslijeratnog gradonačelnika Općine Sanski Most. Sanski Most postaje utočište za sve prognane Bošnjake iz 51 općine BiH. Generalovo srce prestalo je da kuca u večernjim satima 7. marta 2003. godine u Sanskom Mostu.

1951. - Rođena Anđelika Hjuston (Anjelica Huston), američka glumica, koja je osvojila Oskara, 1985., za sporednu ulogu u krimi drami “Čast Prizzijevih” koju je režirao njen otac Džon (John). Tako je porodica Hjuston postala prva u historiji koja je osvojila tu nagradu tokom tri generacije (osim nje, osvojio ju je i njen otac Džon te njegov otac Valter). Anđelica je nastupila i u posljednjem filmu svog oca “Mrtvi” iz 1987., koji je te godine umro. Kasnije je igrala u popularnoj komediji “Porodica Addmas” i njenom nastavku, humorističkim dramama “Porodica čudaka” i “Panika pod morem”, a za mini seriju “Iron Jawed Angels” osvojila je Zlatni globus. Okušala se kao i rediteljica u filmovima „Bastard Out of Carolina“, “Agnes Browne” i “Riding the Bus with My Sister”.

1960. - Ena Begović, hrvatska glumica koja je ostala zapamćena kao jedna od najljepših glumica te žena izrazite senzualnosti i velike harizme, rođena je na današnji dan. Debitovala je u filmu “Ivan Goran Kovačić”, a prvu zapaženiju ulogu ostvarila u filmu “Pad Italije”, 1981. godine. Međutim, pozorišne daske su joj donijele i slavu i priznanja. Punih 16 godina bila je prvakinja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, odigravši više od 20 glavnih uloga među kojima se izdvajaju Desdemona, kontesa Nera, barunica Castelli, Teuta, Ana Karenjina... U bogatoj 20-godišnjoj karijeri za svoje uloge dobila je niz priznanja i nagrada među kojima i Zlatnu arenu Pulskog festivala, a snimila je i više od deset filmova od kojih su najpoznatiji: “Glembajevi”, “Treća žena”, “Pad Italije” i “Četverored”. Poginula je u saobraćajnoj nesreći na otoku Braču, 15. augusta 2000. godine.

1967. - Umrla engleska pozorišna i filmska glumica Vivijen Li (Vivien Leigh), koja je stekla svjetsku slavu ulogom Skarlet O'Hare u američkom filmu "Prohujalo s vihorom", za koju je nagrađena Oskarom. Ostali filmovi: "Bura u čaši vode", "Požar nad Engleskom", "Cezar i Kleopatra", "Ana Karenjina", "Ledi Hamilton", "Tramvaj nazvan želja" (nagrada Oskar), "Rimsko proljeće gospođe Ston".

2012. - Preminuo Ernest Borgnajn (Borgnine), američki glumac, dobitnik Oskara, Zlatnog globusa i BAFTA-e. Film “Odavde do vječnosti” (1953.), u kojem je glumio okrutnog narednika "Fatsa", svrstao ga je među prva američka glumačka imena. Status karakternog glumca stekao je nastupima u filmovima “ Johnny Gitara” i “Loš dan u Black Rocku”. Godine 1955., nastupio je u filmskoj verziji televizijske drame “Marty”, a uloga mu je donijela Oskara za najboljeg glavnog glumca. Za doprinos filmu dobio je i svoju zvijezdu na holivudskoj Stazi slavnih.