Kada je u pitanju borba protiv šverca duhana i crnog tržišta, regionalne policijske i sigurnosne snage imaju pune ruke posla. U razmaku od samo tri dana hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova i Carinska uprava presreli su i uhapsili dvije grupe švercera rezanog duhana. U prvom slučaju pokrenuta je istraga protiv devetorice osumnjičenih da su u sastavu zločinačkog udruženja uvezli u Hrvatsku više od nevjerovatnih 80 tona duhana i oštetili državni budžet za više od devet miliona eura neplaćenih akciza. Policija precizira da su osumnjičenici, od januara do jula ove godine, uvezli iz Slovačke preko Mađarske u Hrvatsku najmanje 81.510 kilograma duhana, nakon čega su obradili i prodali najmanje 62.987 kilograma, čime su ostvarili protupravnu imovinsku korist od najmanje 1,2 miliona eura, koju su međusobno podijelili.
U drugom slučaju zaplijenjeno je 245 kilograma sitno rezanog duhana. Pretragom automobila švercera pronađeno je i oduzeto 25 PVC vreća s ukupno 245 kilograma sitno rezanog duhana bez nadzornih markica Ministarstva financija Republike Hrvatske, stoji u policijskom saopćenju. Iz policije su dodali da je daljnjim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno kako je dvojac iz Virovitice u više navrata 56-godišnjaku neovlašteno preprodavao duhan.
Očito je da crno tržište duhana nije samo problem unutar granica Bosne i Hercegovine, već i u drugim zemljama u regiji i zato je njegovo rješavanje još kompleksnije od onoga kako to može izgledati sa strane.
Brojne akcije
U proteklim godinama agencije za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini, brojnim akcijama i zapljenama, napravile su značajne pomake koji se vide u borbi protiv šverca duhana i crnog tržišta.
Iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na upit „Dnevnog avaza“ odgovorili su da su u 2023. godini realizirali devet operativnih akcija i uhapsili 36 osoba, dok je u prvih osam mjeseci 2024. godine realizirala jednu operativnu akciju, kada je uhapšeno 13 osoba.
- Osobe su uhapšene zbog postojanja osnova sumnje da su počinile krivična djela organizovani kriminal, nedozvoljen promet akciznih proizvoda, poreska utaja ili prevara, nedozvoljeno skladištenje robe, nedopuštena trgovina i pranje novca, propisana Krivičnim zakonom u BiH - navode iz SIPA-e.
Osim toga, ističu da na polju borbe protiv nedozvoljene trgovine duhanom, u saradnji s drugim policijskim tijelima u BiH i Upravom za indirektno oporezivanje (UIO) i drugim nadležnim organima, redovno poduzimaju mjere i radnje na dokumentiranju i dokazivanju ovih krivičnih djela.
Uprkos brojnim provedenim akcijama i pooštrenim mjerama državnih agencija poput SIPA-e i Granične policije po pitanju suzbijanja tržišta duhana, ono i dalje postoji te zauzima značajan dio tržišta.
- U prvih šest mjeseci 2024. godine, Granična policija BiH zaplijenila je i privremeno oduzela 1.360 paklica cigareta bez akcizne markice, ukupne procijenjene vrijednosti 5.440 KM i 70 kilograma rezanog duhana - kažu iz Granične policije BiH, međutim, imajući u vidu rezultate susjednih zemalja, kao i ranije rezultate ove državne agencije, nemoguće je ne primijetiti da se radi o veoma malim zapljenama.
Dakle, u našoj zemlji tržište duhana i duhanskih proizvoda se i dalje suočava s izazovima ilegalne trgovine. Prema istraživanju agencije IPSOS iz decembra 2023. godine, ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini iznosi čak 35 posto. Volumen ilegalnih cigareta porastao je više od četiri puta u prethodnoj godini te su to najčešće cigarete koje dolaze s markicama s Kosova ili potpuno bez poreznih markica.
Prosječna cijena ilegalnih cigareta približava se cijeni legalnih te za sada iznosi 4,3 KM po paklici, što nije drastična razlika u odnosu na proizvode u regularnom prometu. Potrošnja ilegalnog rezanog duhana također predstavlja veliki izazov, čineći 30,9 posto ukupne potrošnje duhanskih proizvoda. Iako je ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana u 2023. godini smanjena za 11 posto u odnosu na 2022. godinu, i dalje je to značajno više u poređenju s prethodnim godinama. Prema udjelu među pušačima, čak 97 posto njih se odlučuje za ilegalni rezani duhan. Svi ovi proizvodi, naročito rezani duhan, najčešće se nabavljaju na pijacama, kod uličnih prodavača, "poznanika", ali i putem online kanala, što je posebno bilo izraženo tokom pandemije koronavirusa.
Porezna opterećenja
Iz UIOBiH na upit “Dnevnog avaza” navode da rast šverca i crnog tržišta duhana u BiH direktno pripisuju povećanju poreznog opterećenja na duhan i duhanske proizvode u BiH u periodu 2009. – 2019. godina.
- To je rezultiralo stalnim rastom maloprodajnih cijena cigareta i duhana za motanje i pušenje. Tako je nagli rast cijena na tržištu doveo i do opredjeljenja pušača da potraže nelegalne proizvode - navode iz UIOBiH.
Iz tablice se može zaključiti da je UIO tokom 2009. godine izdala nešto više od 534,8 miliona komada akciznih markica za obilježavanje duhana i duhanskih prerađevina, dok je 2020. godine ukupno izdala 184,9 miliona komada akciznih markica. To je podatak koji ukazuje na veliko smanjenje broja izdatih akciznih markica u spomenutom periodu, a da pri tome nije došlo do značajnog smanjenja broja pušača u BiH - navode iz UIOBiH.
Činjenica je da, čim se u proteklih nekoliko godina zaustavio rast poreznog opterećenja na duhan i duhanske proizvode, došlo je do značajnog oporavka tržišta cigareta, što se vidi i po ponovnom rastu broja izdatih markica. Ne treba zanemariti da je na to utjecao i aktivni rad agencija za provedbu zakona u BiH.
Borba protiv crnog tržišta duhana u Bosni i Hercegovini je kompleksan izazov koji zahtijeva koordinirane napore državnih agencija, zakonodavaca i građanske inicijative. Važno je naglasiti i da je od 2021., kada je UIOBiH prvi put pokrenula kampanju "Stop švercu", porastao i broj izdatih akciznih markica. Uključivanje građana proteklih je godina pokazalo značajne rezultate pa je tako porasla i svijest o problematici crnog tržišta duhana.
Regionalna saradnja
Podsjećanja radi, Regionalna konferencija o inovativnim pristupima za suzbijanje nelegalne trgovine održana je u periodu od 16. do 18. oktobra 2023. godine u Herceg-Novom. Tada su predstavnici Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije razgovarali o tome kako poboljšati saradnju s ciljem suzbijanja nezakonite trgovine. Kao cilj su istaknuli razmjenu informacija i najboljih praksi u provođenju i koordinaciji nadzora, dosadašnjim iskustvima međudržavne saradnje, kao i definiranje narednih koraka u zajedničkoj borbi protiv nelegalne trgovine u regiji.