Nekoliko mjeseci nakon neuspjelog pokušaja usvajanja Reformske agende, ključne za dobivanje novca iz Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan, cijelu tu priču više niko i ne spominje. A i sam evropski put izgleda da više nije aktuelna tema, iako su pojedini državni ministri davali neke nebulozne izjave, poput one da je „BiH šampion evropskih integracija“.

Ljetni odmori

Naime, zbog činjenice da u Brisel nije poslala Plan reformi, BiH je ostala bez 70 miliona eura, koliko je u prvoj tranši podrške bilo planirano za našu zemlju. Podsjetimo, nakon što stranke koje čine Vijeće ministara nisu uspjele usaglasiti sve tačke Reformske agende koje je zahtijevala Evropska unija, s obzirom na to da SNSD nije prihvatao tri tačke, među kojima je jedna, primjerice, bila uvođenje jedinstvenog bh. broja za hitne slučajeve, vlast je odlučila poslati nekompletan Plan rasta, nadajući se da će joj Brisel „progledati kroz prste“, ali iz četiri kantona u kojima vlada SDA nije stiglo odobrenje za predloženi program.

U međuvremenu su došli i ljetni odmori, sad će i izbori, pa Plan reformi niko i ne spominje. Za to vrijeme novac ne stiže, a Evropska unija čini se sve daljom.

Rok do 2027.

No, stvari su potencijalno mnogo gore po BiH od tih 70 miliona eura (koji, da se razumijemo, nisu trajno izgubljeni).

Naime, obaveze iz Reformske agende za BiH, koja je „na veresiju“ dobila kandidatski status, trebaju se provesti do 2027. godine.

Ako ispuni sve svoje obaveze do date godine, BiH će dobiti sav novac koji joj je namijenjen ovim programom, odnosno svih milijardu KM. No, ukoliko ne ispuni obaveze, Bosna i Hercegovina će ostati bez tog novca koji bi svakako predstavljao ogroman vjetar u leđa za napredak i prosperitet.

Kako sada stvari stoje, ovim tempom domaće političke snage neće maknuti s mjesta, a kamoli da će ispuniti sve obaveze do najavljene 2027. godine. Zato je neophodno izvršiti društveni pritisak i ultimativno zahtijevati da se političari posvete onome što je zapravo historijski i krucijalni izazov naše zemlje, kojem bi sve drugo trebalo biti podređeno – pridruživanje Evropskoj uniji. No, domaćim političarima, a i samoj javnosti, čini se da je mnogo zabavnije baviti se pitanjem ko će presjeći vrpcu na otvorenju novog mosta u Hercegovini nego milijardom maraka.

Isključiti kantone

Kao jedno od rješenja za lakše pregovaranje s Evropskom unijom, predlagalo se isključivanje kantona iz tog procesa.

- Kakav god da je dokument, treba ga poslati, pa neka Evropska komisija kaže da ne valja. Mi ne znamo ni da li valja ili ne valja jer ga nismo ni poslali. Tu je rješenje - smatra Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH (Naša stranka).