Veliku pažnju u javnosti izazvala je vijest da će se visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) obratiti u Evropskom sudu za ljudska prava u slučaju "Slaven Kovačević".

Burna reakcija

Na ovo je posebno burno reagirao sam Kovačević, koji je u izjavi za televiziju Hayat vulgarno izvrijeđao Šmita nazivajući ga nacističkim simpatizerom, lažovom i manipulatorom.

- Ministar poljoprivrede Njemačke je inače veliki ljubitelj nacističkih ratnih pilota - rekao je Kovačević.

Nije, međutim jasno zašto se Kovačević toliko uzbudio i da li zaista misli, čak i da je u pravu, da je Šmit toliko moćan da može utjecati ili promijeniti odluku Evropskog suda za ljudska prava.

Šmit je u Strazbur zapravao pozvan u svojstvu ne svjedoka, nego eksperta da kao vrhovni tumač civilnog aspekta Dejtonskog sporazuma da svoje mišljenje o cijelom slučaju i ustavnim pitanjima koja se tiču Bosne i Hercegovine.

Prema nezvaničnim informacijama "Avaza", Šmit smatra apsolutno nužnim provedbu presude Sejdić-Finci koja je stara već petnaest godina te se nada da bi se mogao pojaviti momentum da se toj stvari napokon ponovo posveti i pokuša način momentum.

No, istovremeno, Šmit smatra kako probleme s kojima se suočava Bosna i Hercegovina treba rješavati korak po korak te istovremeno strahuje da bi gomilanje presuda protiv države moglo samo otežati postizanje dogovora za rješavanje izazova kojim bi se otklonila diskriminacija prije svega pema pojedincima u BiH.

Riješiti Sejdić-Finci

Kako je istakao i u govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a, postoji bojazan da bi presuda mogla dodatno podijeliti političke stranke u BiH po pitanjima reforme Ustava, čineći provedbu odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda još većim izazovom, budući da one zahtijevaju ustavne amandmane. Ova nova presuda izazvala je oštre reakcije u cijeloj zemlji, neki je vide kao poželjan kraj „etnokratije“ koja prevladava u BiH, a drugi je smatraju ozbiljnim napadom na ustavni poredak uspostavljen Općim okvirnim mirovnim sporazumom.

Također, u OHR-u strahuju od opasnosti da bi presude mogle biti i zloupotrebljene od određenih snaga, prije svega Milorada Dodika da ih iskoristi kao još jedan argument u prilog svojih najava za otcjepljenjem, ali da bi ona mogla rezultirati i revoltom HDZ-om i oživljavanjem ideja o obnovi Herceg-Bosne.

Kristijan Šmit i njegov ured, prema dostupnim informacijama preferiraju rješenja koja bi u većoj mjeri omogućila prava pojedinaca i veći stepen „direktne demokratije“ kroz direktnije učešće građane u procesu donošenja odluka i biranju svojih predstavnika.

U tom pogledu posebno je problematična institucija Doma naroda na državnom nivou u kojoj je svih petnaest mjesta rezervirano samo za pripadnike tri konstitutina naroda koji se imenuju posredno, a ne direktno na izborima, što predstavlja diskriminacija prema svim pripadnicima Ostalih, kao i Bošnjacima i Hrvatima s teritoije RS koji u ovu instituciju ne mogu biti imenovani, kao ni Srbi s teritorije FBiH.

U pogledu Predsjedništva BiH Šmit bi podržao rješenje koje bi podrazumijevalo znatno reduciranje njegovih ovlasti i njihovo prenošenje na Vijeće ministara, uz uspostavu jednog predsjednika uz dva potpredsjednika po uzoru na FBiH (a što je bilo predlagano i Aprilskim paketom).

Postati članica EU

No, za implementaciju presude Sejdić-Finci ili Kovačević (ukoliko bude pravnosnažna) neophodno će biti promijeniti Ustav Bosne i Hercegovine. A u tom pogledu Šmit je nemoćan, jer to mogu samo domaće stranke dvotrećinskom većinom u oba doma državnog Parlamenta.

Treba napomenuti i da bez provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava BiH neće moći postati članica EU.