Na današnji dan 1953. godine, rođen je Halid Bešlić, jedan od najboljih bh. i regionalnih pjevača narodne muzike. Već u osnovnoj školi počeo se baviti pjevanjem, kroz razna kulturno-umjetnička društva. Najduže vremena proveo je u KUD-u "Zija Dizdarević", čiji je član bio sve do odsluženja vojnog roka. Nakon povratka iz vojske svoju muzičku karijeru aktivirao je nastupima u poznatim sarajevskim i drugim restoranima.

Godine 1979., Halid je snimio prvu singl ploču (“Grešnica“ / “Ne budi mi nadu“) i odmah je krenuo putem uspjeha. Nizali su se brojni albumi s hitovima, hiljade solističkih koncerata širom BiH, regije i svijeta.

Veliki humanitarac

Bešlić je poznat i po velikoj empatiji te ogromnom doprinosu na humanitarnom planu, naročito u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. - 1995.). Učestvovao je u više od 500 humanitarnih koncerata širom Balkana i zapadne Evrope.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za muzička ostvarenja i dostignuća. Član je Udruženja muzičara BiH.

Teško je izdvojiti Halidove najveće hitove, jer je gotovo svaka pjesma koju je snimio više-manje postala hit, a neke od najpoznatijih su: “Sijedi starac”, “Pjesma samo o njoj”, “Neću, neću dijamante”, “Zbogom noći, zbogom zore”, “Zlatne strune”, “Eh kad bi ti”, “Ljiljani”, “Grade moj”, “Ne zovi me, ne traži me”, “Robinja”, “Jesen u meni”, “U ime ljubavi”, “Prvi poljubac”, “Ja bez tebe ne mogu da živim”, “Miljacka”, “Romanija”…

Rođen njemački fizičar Oto fon Gerike

1602. - Rođen njemački fizičar i pronalazač Oto fon Gerike (Otto von Guericke), koji je izumio zračnu sisaljku i tako postao pionir moderne tehnike i fizike vakuuma. Također, izumio je zračnu pumpu, zračnu vagu i barometar.

1834. - Franjo Ksaver Kuhač, hrvatski etnomuzikolog i historičar muzike, rođen je na današnji dan. Na području folkloristike najvažnija mu je zbirka „Južno-slovjenske narodne popievke“ s 1600 napjeva uz klavirsku pratnju, a zaslužan je za stvaranje i razvoj hrvatske muzičke terminologije. Njegovo djelo „Ilirski glazbenici“ dragocjen je dokument o preporodnim kompozitorima.

1847. - Umro srbijanski pisac, prevodilac i glumac Joakim Vujić, otac srpskog pozorišta. Napisao je "Putešestvija" i 21 dramsko djelo, uključujući "Kreštalicu", "Fernanda i Jariku" i "Ljubovbnaju zavist čerez jedne cipele".

1873. - Ujedinjeni su rivalski gradovi Budim i Pešta i tako je nastala mađarska prijestonica Budimpešta.

1889. - Rođen Edvin Pauel Habl (Edwin Powell Hubble), američki astronom, poznat po otkriću širenja svemira. Habl je bio jedan od vodećih astronoma modernog doba i zaslužan je za stvaranje temelja na kojima danas leži fizikalna kozmologija. Prvi je utvrdio da su galaktike skupovi zvijezda udaljeni više od milion svjetlosnih godina od Sunčevog sistema.

1894. - Umro ruski kompozitor i pijanist Anton Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorija u Petrogradu, jedan od najvećih pijanista 19. vijeka. Komponovao je opere, klavirske kompozicije i solo pjesme.

1907. - Rođen Anri Žorž Kluzo (Henri-Georges Clouzot), francuski filmski režiser, scenarist i producent. Režirao je filmove: „Nadnica za strah“ i „Đavolice“, koji su uvršteni među najveće filmove iz 1950-ih godina. 

Umro književnik Lav Nikolajevič Tolstoj

1910. - Umro Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od najvećih ruskih i svjetskih književnika. U svojim djelima je razobličavao teško društveno stanje u Rusiji u njegovo vrijeme, pisao protiv brakova sklopljenih radi interesa, nepravednih sudova, rata, licemerja Crkve, eksploatatorskog plemstva, carskog samodržavlja i terora. Slikao je nenadmašno stravičnu bijedu seljaka i sve vidove nasilja.

Zbog realnog prikazivanja života Tolstoj se sukobljavao s vlastima i Crkvom. Djela: romani "Rat i mir", "Ana Karenjina", "Vaskrsenje", pripovijetke "Sevastopoljske priče", "Kozaci", "Otac Sergije", "Krojcerova sonata", "Hadži-Murat", "Narodne priče", drame "Živi leš", "Carstvo mraka", "Svjetlost u tami svijetli", studije "Šta je umjetnost", "Moja ispovijest", "U čemu je moja vjera", "Ne mogu da ćutim!", "Pa šta da radimo?", memoari "Djetinjstvo", "Dječaštvo" i "Mladost".

1923. – Garet Morgan (Garrett), američki izumitelj, biznismen i vođa zajednice, patentirao je prvi automatski semafor, odnosno vrstu trosmjernog semafora. Također je izumio zaštitnu „dimnu haubu“ koja je korištena u spašavanju u katastrofama.

1923. - Rođena Nadin Gordimer (Nadine), južnoafrička književnica, politička aktivistica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1991. godine. Pisala je o moralnim i rasnim problemima, naročito u tom periodu aktuelnom problemu aparthejda u Južnoj Africi. Bila je aktivistica Antiaparthejdskog pokreta.

1925. - Jedna od najboljih ruskih i svjetskih balerina Maja Mihajlovna Pliseckaja, koja je spojila tradicionalnu rusku koreografsku školu s modernim tokovima ruskog baleta, rođena je na današnji dan. Kao dugogodišnja primabalerina "Boljšoj teatra" u Moskvi, briljirala je u glavnim ulogama baleta "Don Kihota", "Labudove smrti", "Labudovog jezera", "Romea i Julije", "Ivana Groznog", "Galeba", a sa suprugom, kompozitorom Rodionom Ščedrinom, postavila je baletsku verziju Tolstojeve "Ane Karenjine".

Rođen pjevač Toma Zdravković

1938. - Rođen Toma Zdravković, srbijanski i jugoslavenski pjevač, kompozitor i tekstopisac narodne muzike. Tekstove svojih pjesama uglavnom je pisao sam i većina tih pjesama su autobiografskog sadržaja, poput: “Da l’ je moguće”, “Danka”, “Dotak’o sam dno života”, “Dva smo sveta različita“, "Ej Branka, Branka", "Tužno leto", "Sliku tvoju ljubim", “Kafana je moja sudbina”, “Prokleta nedelja”, “Jelena” i “Za Ljiljanu”. Kemal Monteno za njega je napisao pjesmu “Pjesme moje”, a o Tominom životu Dragan Bjelogrlić je režirao film “Toma”. Zdravković je preminuo 30. septembra 1991. u Beogradu.

1948. - Rođena Barbara Hendricks, sopranistica svjetskog glasa, poznata i po svom humanitarnom radu.

1956. - Američka glumica Bo Derek rođena je na današnji dan. Njena prva značajna uloga na filmu bila je u hororu „Orca“ (1977.), ali je uspjeh postigla 1979. romantičnom komedijom „Desetka“ režisera Blejka Edvardsa (Blake Edwards), koja ju je lansirala kao seks-simbol.

1959. - Generalna skupština UN-a usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzira na rasu, vjeru, porijeklo i spol.

1959. - U Štokholmu Velika Britanija, Norveška, Švedska, Danska, Austrija, Portugalija i Švajcarska potpisale konvenciju o formiranju Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA).

1985. – “Microsoft” je lansirao svoj prvi Windows 1.0, nasljednik MS-DOS sistema. Windows 1.0 zahtijevao je dvije diskete, 256 kilobajta memorije i grafičku kartu.

1991. - Umro Antun Stipančić, hrvatski i jugoslavenski stonoteniser, višegodišnji državni šampion. Bio je tri puta evropski šampion u parovima, prvak svijeta 1979. godine u igri muških parova te vicešampion svijeta 1975. godine u pojedinačnoj konkurenciji. 

Preminula glumica Stanislava Pešić 

1997. - Preminula Stanislava Pešić, srbijanska i jugoslavenska filmska, pozorišna i televizijska glumica. Najveću medijsku popularnost donijela joj je uloga Olge u TV seriji „Pozorište u kući“. Osim glume, na Televiziji Beograd je radila i kao voditeljica programa za decu. Nekoliko meseci prije smrti objavljena je njena knjiga “Devetnaest društvenih igara”.

2006. - Umro Robert Bernard Altman, američki režiser, scenarist i producent. Filmom M.A.S.H. (1970.) postigao je veliki uspjeh kod kritike i publike i osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Kanu. Između ostalih, režirao je filmove: „Priviđenja“, „Kalifornijski poker“, „Kockar i bludnica“, „ Privatni detektiv“, „Svi smo mi lopovi“, a vrhunac Altmanove rediteljske karijere predstavlja film „Nashville“. Godine 2001., za film „Gosford Park“ osvojio je Zlatni globus za najbolju režiju, a 2006. je dobio počasnog Oskara za životno djelo.

2007. - Preminuo Slavko Simić, srbijanski i jugoslavenski glumac. Na filmu je debitovao 1947. godine u filmu “Živjeće ovaj narod”. Bio je predsjednik Saveza dramskih umetnika Srbije u periodu od 1968. do 1973., te dobitnik brojnih glumačkih nagrada.

2021. - Umrla Merima Njegomir, srbijanska i regionalna pjevačica narodne muzike sa statusom istaknutog estradnog umjetnika. Dobitnica je velikog broja priznanja, te više od dvadeset nagrada na mnogim muzičkim festivalima. U toku karijere Merima je snimila više od trideset nosača zvuka i otpjevala čuvene hitove: „Ivanova korita“, „Što je lepo kad se neko voli“, „Opilo nas vino“, „Da nije ljubavi tvoje“, „ Zelene su oči tvoje“, „Mezimica“… Osim komponovanih, pjevala je i snimala i sevdalinke, starogradske pjesme, romanse, kao i pjesme na dvadeset stranih jezika, među kojima i na kineskom, hebrejskom, grčkom, italijanskom, mađarskom, francuskom. Bila je urednica Narodne redakcije RTS-a. Njena posljednja pjesma „Ljubav traje” objavljena je na dan njene smrti.