Broj migranata u Bosni i Hercegovini ove godine gotovo da je isti kao i prošle u ovom periodu, a Služba za poslove sa strancima registrirala ih je ukupno 24.115.
- Nastavlja se taj trend da migranti koji dođu i koje registrujemo u BiH, veći broj njih, izrazi namjeru za azil, a to im je period gdje borave u BiH. Naravno, kasnije napuštaju BiH i kreću se ka Evropskoj uniji - kazao je direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa za "Dnevni avaz“.
Balkanska ruta
Ono što je također isto kao u prethodnim periodima jeste da je i dalje aktivna tzv. balkanska ruta, a uglavnom migranti dolaze s područja Grčke, Bugarske, Mađarske, preko Srbije, pa u BiH. Trenutno u BiH u kampovima boravi otprilike 1.129 migranata. Ta brojka se kreće od 1.000 do 1.300. Najviše ih je, kako kaže Laketa, zabilježeno na području Kantona Sarajevo.
- U KS trenutno ih ima 776, a na području Unsko-sanskog kantona 306. Treba istaći da je njihova starosna struktura, prema našim analizama, od 19 do 35 godina, i dalje su prisutni migranti iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Iraka, Bangladeša i Irana. Mi ništa ne očekujemo da će se promijeniti u odnosu na prethodnu godinu. Stanje migracija i dalje je aktivno. U ovoj godini smo registrovali više od 24 hiljade migranata, tako da ne očekujemo nikakve promjene. Vidjet ćemo šta će biti politika Evropske unije po ovom pitanju. Znate da je EU donijela određeni evropski pakt koji će se baviti migracijama. On treba da stupi 2026. godine na snagu.
Pratimo promjene o politici migracija. Mi kao Služba za poslove sa strancima radimo svoj posao u skladu sa zakonskim propisima, zajedno s drugim agencijama unutar BiH i mislim da je BiH, bez obzira na neke izvještaje koji govore da nema određenog napretka po pitanju migracija, napravila određen napredak po pitanju preuzimanja kontrole migracija u BiH i da radimo ono što zakon nalaže, što ćemo i ubuduće raditi - istakao je Laketa.
Zahtjevi za azil
Na pitanje da li su složene procedure kada je riječ o zahtjevima migranata za azil, Laketa odgovara da nisu, te ističe da prilikom registracije i nakon uzimanja biometrijskih podataka, migrant izrazi namjeru za azil, nakon čega mu SPS izda potvrdu za azil i on je dužan u roku od petnaest dana da ide u daljnju proceduru sektoru za azil, odnosno Ministarstvu sigurnosti koje je nadležno za tu oblast.
Migranti zakonsku mogućnost, kako kaže Laketa, zloupotrebljavaju, zbog toga što poznaju koja su njihova prava, jer su migracije aktivne od 2018. godine.
- Na takav način tu mogućnost zahtjeva za azil od 15 dana zloupotrebljavaju, borave u našim kampovima, malo se okrijepe, srede i dalje nastavljaju ka Evropskoj uniji – naveo je Laketa.
Međusobni sukobi
Kada je riječ o incidentima, oni se uvijek dešavaju. Međutim, policijske strukture u BiH i policijske agencije, zajedno s državnim agencijama SIPA-om, Graničnom policijom i Obavještajno-sigurnosnom agencijom, sarađaju sa Službom za poslove sa strancima i na taj način nema većih ekscesa.
- Ono što je prisutno i zanimljivo jeste da se to dešava između samih migranata. Dakle, oni ulaze u određene oblasti, ili njihove teritorije, gdje dolazi do određenog sukoba između njih i onda se dešava to što se dešavalo. Bez obzira na sve, to nije nešto što bi trebalo zabrinuti naše građane - kazao je Laketa.
