U kontekstu izgradnje države, uvijek se treba prisjećati 25. novembra 1943. godine, kada je utemeljena državnost Bosne i Hercegovine, kaže za “Avaz” bivši član Predsjedništva RBiH i potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti (ANU) BIH, prof. dr. Mirko Pejanović. Intelektualac koji je cijeli svoj život ostao posvećen borbi za ovu zemlju i njene građane, posebno u najtežem periodu njene novije historije, s optimizmom kojem ni granate nisu mogle ništa, gleda u njenu budućnost.
- Knjige istorijske kažu da je 247 delegata iz svih krajeva BIH, iz svih naroda BiH, iz svih slojeva društvenih u BiH, te noći sa 25. na 26. novembar donijelo odluke koje su istorijske. Od tog vremena BiH je obnovila svoju državnost, koju je imala u srednjem vijeku i od tog vremena BiH je uspostavila svoju modernu državnost u obliku federalne jedinice unutar demokratske, federativne Jugoslavije – kaže Pejanović.
Do odluke da BiH postane ravnopravna članica zajedničke državne zajednice ni tada nije bilo lako doći, jer su susjedne republike imale drugačije planove, pa je vidjeli kao autonomnu pokrajinu. – Međutim, Josip Broz Tito je nakon silnih razgovora u Jajcu delegaciji Pokrajinkog komiteta KPJ za BiH, koju su predvodili Čolaković i Humo, rekao da su narodi BiH uzeli masovno učešće u našoj narodnooslobodilačkoj antifašističkoj borbi, da su u toj borbi dali velike žrtve i svojom borbom izvojevali pravo da imaju svoju Republiku, te da je BiH federalna jedinica ravnopravna Srbiji i Hrvatskoj – ističe profesor Pejanović.
Nakon postavljanja njenih temelja, dodaje, građani su postali subjekti bh. državnosti, a država je garantirala ravnopravnost naroda, pa je BiH deklarirana kao “i srpska, i hrvatska, i muslimanska”.
- Istraživanja pokazuju, a prošle godine smo na međunarodnoj konferenciji u ANU BIH imali i deset inostranih istraživača, da je BiH odgovorila svim istorijskim izazovima i da je sačuvala kontinuitet razvoja svoje državnosti. Ako me pitate u čemu su brojni istraživači saglasni oko budućnosti BiH, saglasni su da je njena budućnost u integracijama u euroatlantske institucije. U Vijeće Evrope smo primljeni 2002., već smo kandidati za članstvo u EU, a partneri smo u provođenju programa za članstvo u NATO-u – kaže Pejanović.
Istraživanje tokom priprema materijala za knjigu „Državnost BiH u XX i XXI stoljeću“, pokazalo je da je BiH od 1965. godine bilježila zlatno doba u svom ekonomsko – socijalnom i kulturnom razvoju. Bh. ekonomija je doživjela transformaciju i preporod, BiH je imala velike izvozne kompanije, sva djeca u obuhvaćena osnovnim obrazovanjem, sve općine su imale srednje škole, a osim Sarajevskog formirana su još tri Univerziteta, te Akademija nauka, Televizija BiH ... 90-tih godina naš sagovornik se sjeća kao historijskog izazova, kada su građani na referendumu skoro dvotrećinskom većinom odlučili da BiH postane nezavisna država. Kompletna pozicija, ali i opozicija, sve političke snage osim Karadžićevog SDS-a, imale su isti stav po pitanju samostalnosti.
- Ratno Predsjedništvo je tada popunjeno u cjelosti, u ustavnoj nadležnosti, kao multietničko tijelo, takođe je imalo jedinstvo. Formiralo je Armiju RBiH na platformi Predsjedništva za rad u ratnim uslovima i organizovalo otpor i odbranu, kao i pregovore na međunarodnim konferencijama. To je BiH, kroz Vašingtonski i Dejtonski sporazum, dovelo do mira. Dejtonski sporazum je osigurao daljnji razvoj državnosti BiH, uz internacionalizaciju pitanja izgradnje države i njenih institucija. Ima i ograničenja u Dejtonskom ustavu, to će biti prevladavano, ali sve što je u interesu države može biti odlučeno u institucijama ako iza toga stoji odgovornost za državni razvoj BiH. Pošto je nemamo, onda je većina koja je sad na djelu klimava i ima elemente koji osporavaju državnost BiH. Dakle, problem je u tome, a ne u Dejtonu – naglašava Pejanović.
Uprkos zastojima, uvjeren je, BiH ide naprijed, a geopolitičke okolnosti idu u prilog cilju da ubrzano postane članica EU.
- Sticanjem statusa članice BiH će postati demokratska, pravna i ekonomski prosperitetna država u punom kapacitetu, pa naši gređeni neće morati toliko ići na zapad da bi zaradili svoju platu. Presude Evropskog suda za ljudska prava će pomoći da dođe do rekonstrukcije izbornog sistema i načina izbora Predsjedništva i PS BIH. Mi smo sada imitacija Parlamenta, jer 42 čovjeka odlučuju, a u svim zemljama bivše jugoslavije parlamenti imaju od 80 do više od 100 poslanika. Trebaće nam ta rekonstrukcija, izborne jedinice koje neće poznavati entitetske linije i koje će birati parlament koji će odgovarati za državni razvoj BIH. Građani BiH nisu ludi, znaju oni šta znači država i šta znači njeno mjesto u EU. Bio sam optimista i onog dana kada sam izašao pred Predsjedništvo 1992 godine da idem na prve pregovore o miru u Ženevi. Nigdje tračka nade za život, granate, mrak, nema struje, pa se čovjek upita je li tu moguće promijeniti bilo šta. Alil krenulo se u borbu za mir, za opstanak države Bih i imamo rezultata – kaže Pejanović.
