Na današnji dan 1924. godine preminuo je jedan od najboljih bosanskohercegovačkih književnika i akademika Aleksa Šantić, melanholični sanjar i prkosni lirik. Šantić je živio kratko, samo 56 godina, ali je ostavio vječni pečat u svojim pjesmama. Pisao ih je ispovjednim tonom, opisujući svoju intimu, usamljenost, neostvarenu ljubav, promašenost života... U njima je nalazio lijek i utjehu, blažio tugu, za njega su one bile „trunak raja“ i „slatko piće“.

Talac rodoljublja

Aleksa Šantić rođen je u Mostaru 27. maja 1868. godine, u trgovačkoj porodici, pa je logičan slijed bio da i on završi trgovačku školu, prvo u Trstu, a potom u Ljubljani. Nakon završene škole vratio se u svoj Mostar i, uprkos protivljenju porodice, posvetio se pisanju pjesama te ih objavljivao u brojnim časopisima: „Golub“, „Bosanska vila“, „Nova Zeta“, „Javor“, „Otadžbina“... U aprilu 1896. godine, zajedno s prijateljima i piscima Jovanom Dučičem i Svetozarom Ćorovićem, koji je bio i Aleksin zet, oženjen njegovom sestrom Radojkom, pokrenuo je i uređivao časopis za zabavu, pouku i književnost „Zora“.

U Prvom svjetskom ratu zatvaran je kao talac i optuživan zbog svojih patriotskih pjesama, poput: “O klasje moje”, “Hljeb”, “Moji očevi”, “Pjesma podzemna”, “Moja otadžbina”, “Ostajte ovdje”, “Mi znamo sudbu”, u kojima su jaki motivi saosjećanja s patnjom i stradanjem socijalno i nacionalno obespravljenog bosanskohercegovačkog naroda.

„Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba,
Neće vas grijat' kô što ovo grije;
Grki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije.“ (Ostajte ovdje)

Utjecaj sevdalinke

Prva Aleksina mladalačka, ali i najveća životna ljubav bila je Anka Tomlinović, kojoj je posvetio brojne pjesme, no, njihova ljubav nije bila moguća u to vrijeme, jer mu je njegova pravoslavna porodica zabranila da se oženi djevojkom katoličke vjere. Popustio je pod pritiskom porodice i rastao se od Anke, zbog čega je kasnije mnogo žalio i bio razočaran sobom, smatravši se velikim kukavicom.

Šantić je kasnije zavolio Mostarku Zorku Šola, ali ga je i ona napustila, slomivši pjesnikovo već napuklo srce i pojačavši njegovu tugu. Nesretni ljubavni život postao mu je inspiracija iz koje su se rodili najljepši stihovi njegove ljubavne poezije, a u kojima se osjeća i veliki utjecaj sevdalinke, bosanskohercegovačke tradicionalne lirske pjesme, koju također karakterizira motiv ljubavne čežnje.

„Sinoć, kad se vraćah iz topla hamama,
Prođoh pokraj bašte staroga imama;
Kad tamo u bašti, u hladu jasmina,
S ibrikom u ruci stajaše Emina.“ (Emina)

Kada čitamo ove stihove, kao da čujemo melodični glas našeg poznatog sevdalije Himze Polovine, koji je svojom bravuroznom izvedbom „Eminu“ proslavio, pa je i danas popularna i često pjevana, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i cijeloj našoj regiji. Međutim, manje se zna da je ovu prelijepu pjesmu napisao Aleksa Šantić, jer, iako je riječ o pravom književnom tekstu, često je svrstavaju u sevdalinke. I druge njegove pjesme, poput „Pod jorgovanom“ i „Što te nema“ pjevaju se kao sevdalinke.

Mujezinova molitva

Nesreća, samoća, bolest i tuga pratile su Šantića tokom cijelog života, a čitajući njegove stihove, osjetit ćemo svu pjesnikovu bol i patnju.

„Moja noći, kada ćeš mi proći?
— Nikad!
Moja zoro, kada ćeš mi doći?
— Nikad!
Moja srećo, kad ćeš mi se javit?
— Nikad!
Moje nebo, kad ćeš Mi zaplavit?
— Nikad!
Moja draga, kad će naši svati?
Nikad!
Moja suzo, kada ćeš mi stati?
— Nikad!“ (Moja noći)

Dan Šantićeve sahrane opisan je u knjizi Josipa Lešića „Roman o pjesniku“, u kojoj je navedeno da su u Mostar stizale brojne delegacije iz svih krajeva Hercegovine, mnogi su pješačili i 50 kilometara da bi ispratili svog omiljenog pjesnika na vječni počinak.

- Na kućama vise crni barjaci, fasada Opštinskog doma pretvorena je u jednu crnu masu, pa su čak i ulični fenjeri obavijeni crnim krepom. U crno utonula varoš pruža dirljiv prizor ucvijeljene majke za izgubljenim sinom ... A narod, bilo muslimani, pravoslavci ili katolici, podjednako je tugovao i oplakivao svog velikana i pjesnika. Svi su govornici istakli Aleksu Šantića kao pjesnika jedinstva i bratstva, ali kao da je to najdirljivije učinio mujezin, koji je pri prolasku sprovoda sa minareta Cerničke džamije toplim glasom otpjevao posljednju molitvu praštanja – napisao je Lešić.

Prema Šantićevoj biografiji snimljen je film „Moj brat Aleksa“. Njegov lik se danas nalazi na novčanici od 10 konvertibilnih maraka. Brojne škole i ulice nose njegovo ime, a podignuto mu je i nekoliko spomenika, od kojih je najpoznatiji onaj u istoimenom parku u njegovom rodnom Mostaru.

Umro kompozitor Đovani Pjerluiđi da Palestrina

1594. - Umro italijanski renesansni kompozitor Đovani Pjerluiđi da Palestrina (Giovanni Pierluigi). Imao je ogroman utjecaj na razvoj katoličke crkvene muzike, posebno renesansne polifonije. Komponirao je više od sto misa, 250 duhovnih i svjetovnih moteta, madrigale… Najpoznatija djela: "Misa pape Marcela" i "Stabat Mater".

1709. - Škotski mornar Aleksander Selkrejg (Alexander Selcraig) spašen je s pustog pacifičkog ostrva, na koje je 1704. prispio poslije brodoloma. Njegova priča je inspirirala Danijela Defoa (Daniel Defoe) da napiše roman "Robinson Kruso".

1865. - Rođen Ćiro Truhelka, bosanskohercegovački arheolog i historičar. Pisao je o prahistorijskim, rimskim i srednjovjekovnim nalazima, o turskim dokumentima, stećcima, rimskom i srednjovjekovnom novcu, bosančici, a bavio se i albanologijom. Godine 1886., postao je prvi kustos za arheološku, etografsku i numizmatičku zbirku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a kasnije i direktor Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu (1903.). Od 1926. do 1931. godine bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Preminuo je u Zagrebu, 18. septembra 1942. godine.

1882. - Rođen irski pisac Džejms Džojs (James Joyce), jedan od najvećih u 20. vijeku, koji je utemeljio novi pravac moderne književnosti. U najpoznatijem djelu - romanu "Uliks", na 700 strana je opisao jedan dablinski dan svog junaka. Taj roman označio je revoluciju epskog oblika i vjerovatno je utjecao jače od bilo kojeg djela na razvoj književnosti 20. vijeka. Ostala djela: romani "Portret umjetnika u mladosti", "Fineganovo bdijenje", pjesme "Kamerna muzika", pripovijetke "Dablinci", drama "Izgnanici".

Umro Mendeljejev, otac moderne hemije

1907. - Umro ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem Općeg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su svojstva hemijskih elemenata periodično zavisna od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulirao je Periodični sistem elemenata, koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. Periodični sistem elemenata postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. Njegova knjiga "Osnovi hemije" prevedena je na mnoge jezike, a u više od 500 radova obrađivao je sva područja hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i slikarstva. Prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte.

1923. - Rođen Svetozar Gligorić Gliga, najpoznatiji srbijanski i jugoslavenski šahovski velemajstor i muzičar. Osvojio je šampionat bivše SFR Jugoslavije rekordnih dvanaest puta i važi za najboljeg igrača ikada iz Srbije. Godine 1958., proglašen je za najboljeg sportistu tadašnje Jugoslavije. U 1950-im i 1960-im Gligorić je bio jedan od najboljih igrača svijeta.

1947. - Farah Foset (Farrah Fawcett), američka glumica i foto-model, koja se proslavila ulogom u mega hitu "Čarlijevi anđeli" u kojem je zarađivala tada basnoslovnih 10.000 dolara po epizodi, rođena je na današnji dan. Farah je ostala upamćena i po vezi s najvećom ljubavi svoga života Rajanom O'Nilom (Ryan O'Neal), s kojim je proživjela 17 turbulentnih godina i s kojim ima sina Redmonda. Oboljela je od raka debeloga crijeva 2006. godine, a godinu nakon toga je održala konferenciju za novinare na kojoj je objavila da se izliječila. No, rak se vratio te je glumica preminula 25. juna 2009., u 62. godini života.

1962. - Nenad Neno Belan, hrvatski kantautor, pjevač i kompozitor pop-rok i zabavne muzike mediteranskog izražaja, proslavlja 63. rođendan. Bio je frontmen nekadašnjeg popularnog splitskog sastava “Đavoli” s kojima je u kratkom roku postigao veliki uspjeh na području bivše SFR Jugoslavije te ostavio cijeli niz hitova kao što su „Pričaj mi o ljubavi”, „Stojin na kantunu”, „Bambina“, „Dani ljubavi”, „Ja volim je”, „Ostani uz mene”, „Dugo toplo ljeto” i drugi. Nakon raspada grupe nastavio je solo karijeru, te postizao i još postiže velike uspjehe, stvarajući brojne hitove. Godine 2020., kao kruna njegove pozorišne karijere i ostvarenje davnog sna, uradio je mjuzikl "Bambina".

1969. - Preminuo američki filmski glumac engleskog porijekla Boris Karlof (Karloff), koji je igrao u prvim horor filmovima te četiri decenije bio zaštitni znak tog žanra, proslavivši se naročito interpretacijom čudovišta, posebno u seriji o doktoru Frankenštajnu (Frankenstein). Filmovi: "Zakon podzemlja", "Ludi genije", "Frankeštajn", "Lice sa ožiljkom", "Izgubljena patrola", "Mumija", "Maska Fu Mančua", "Stara mračna kuća", "Čudotvorac", "Crna mačka", "Frankeštajnova nevjesta", "Hodajuća smrt", "Frankeštajnov sin", "Teror", "Mete".

1970. - Umro engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Artur Vilijam Rasel (Arthur William Russell), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950., jedan od rodonačelnika analitičke filozofije. Djela: "Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije", "Historija zapadne filozofije", "Logički atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Naše saznanje spoljnog svijeta", "Ljudsko znanje", "Principi socijalne rekonstrukcije", "Putevi ka slobodi", "Ljudsko društvo u etici i politici"...

Rođena Šakira, "kraljica latinske muzike"

1977. - Rođena Šakira Isabel Mebarak Ripolj (Shakira Ripoll), kolumbijska latino-pop pjevačica i kantautorica. Nazvana je "kraljicom latinske muzike". Prvi album je izdala s 14 godina. Dobila je brojne nagrade za mnoge hitove, a neki od njih su: "Estoy Aqui", "Ciega, Sordomuda", "Ojos Asi", "Whenever, Wherever", "Underneath Your Clothes", "La Tortura", "Hips Don't Lie", "Waka Waka (This Time for Africa)", "Loca". Poznata je i po svom provokativnom trbušnom plesu, ali i po braku sa španskim fudbalerom Žerardom Pikeom (Gerard Pique) od kojeg se rastala 2022., nakon 12 godina veze i dvoje zajedničke djece.

1996. - Umro američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli (Gene Kelly), jedna od najznačajnijih figura u historiji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim igračkim senzibilitetom. Filmovi: "Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Gusar", "U grad!", "Poziv na igru", "Helo, Doli!".

2000. - Preminuo Dragan Zarić, srbijanski i jugoslavenski pozorišni, filmski i TV glumac. Prvi put u glumačke vode zakoračio je 1966. godine u filmu „Štićenik“, a slavu je stekao u TV seriji „Ljubav na seoski način“ (1970.). Bio je član Beogradskog dramskog pozorišta samo jednu sezonu, nakon diplomiranja, odakle je prešao u Narodno pozorište čiji je član ostao do kraja života.

2005. - U 100. godini umro Maks Šmeling (Max Schmeling), njemački bokser, svjetski šampion u teškoj kategoriji. Karijeru je počeo 1923. godine, a sedam godina kasnije ušao u historiju kao prvi Nijemac i Evropljanin uopće koji je osvojio titulu prvaka svijeta. Njegovu karijeru obilježili su mečevi protiv legendarnog američkog šampiona Džoa Luisa (Joe Louis) koji je do tada bio nepobjediv. Šmeling je ušao u borbu kao apsolutni autsajder, ali je napravio jedno od najvećih iznenađenja u historiji ovog sporta.

2014. - U 46. godini života umro Filip Simor Hofman (Philip Seymour Hoffman), američki glumac koji je za portret književnika Trumana Capotea u filmu „Capote“ iz 2005. godine osvojio brojna filmska priznanja i počasti, uključujući i prestižnu nagradu Oskar u kategoriji najbolje glavne muške uloge.