Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN), za portal "Avaza" komentirao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno konkretno član 193. A ovog zakona koji predviđa da će onaj ko “neposredno ili putem informaciono – komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi… ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži” biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Jasna intencija
- Kada se govori generalno o istraživačkom novinarstvu i ono što radi Balkanska istraživačka mreža, mislim da bi usvajanje ovakvog zakona bilo katastrofalno. Dakle, bez bikakvog uvođenja koncepta javnog interesa, bez razmišljanja o tome da osobe koje su plaćene od naših para, iz javnog budžeta, iz poreza koji svi mi plaćamo, da se treba voditi računa o njihovim ličnim podacima, o tome da se neki dokumenti koji se skrivaju od nas, objavljuju kada ih dobijemo svojim istraživačkim radom, mislim da su to rješenja koja su apsolutno jednaka cenzuri i da je vrlo jasna intencija da se kopiraju određena rješenja koja imamo u vrlo neliberalnim društvima, koja konačno vidimo i u Republici Srpskoj. Mislim da sve to govori o tome da je vlast vrlo nezadovoljna onim što rade istraživački novinari - kazao je Džidić.
Naglasio je da ako se usvoje ove izmjene, oni neće mijenjati koncept rada.
Put do Evropskog suda za ljudska prava
- Radit ćemo identično. Ono što je polizitivna stvar u BiH jeste da mi u svom Ustavu imamo da međunarodni standardi i posebno standardi Evropskog suda za ljudska prava se direktno uvode u naše zakonodavstvo, tako da mi sasvim sigurno nećemo promijeniti svoj način rada. Kao što nismo promijenili svoj način rada nakon uvođenja kriminalizacije u RS, tako da mi ćemo nastaviti objavljivati sve ono što smatramo da je pitanje javnog interesa. Vrlo je lako moguće da će nas to dovesti u situaciju da, ukoliko ova zakonska rješenja budu uvedena, da nas to dovede u određene "konflikte" sa vlastima. Ali to će naći svoj put dalje do Evropskog suda za ljudska prava, koji će reći ono što bi svako normalan u demokratskom društvu trebao znati, a to je da osobe koje biraju da budu plaćene iz budžeta, koji su javni službenici, koji su političari, da trebaju biti izloženi jednom mnogo višem standardu u smislu njihovih javnih podataka - zaključio je Džidić.
