Na današnji dan 1941. godine, u Kozarcu je rođen Vehid Gunić, bosanskohercegovački novinar, urednik, književnik i voditelj.

Bio je urednik i voditelj brojnih emisija na TVSA: Dnevnik, Nedjeljno popodne, Znanje-imanje, kviz „Olimpijski vremeplov“ uoči 14. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Uređivao je vikend program “Noćni džep”, “Nedjeljom zajedno”, zatim otvoreni (ratni) program BHRT-a.

Nakon agresije na BiH uređivao je i realizirao dvije velike serije putopisnih emisija “Rodna Bosno, daleko odosmo” i “Iz bisaga Vehida Gunića” iz 135 zemalja koje je obišao. Radio je i kao specijalni izvještač s mnogih svjetskih događaja.

Također, uređivao je i vodio jednu od najpopularnijih emisija „Meraklije“, posvećenu očuvanju tradicionalne bosanske gradske lirske pjesme - sevdalinke. Do 2008. godine, računajući i predratne emisije, ukupno je uredio i vodio 80 emisija “Meraklije” i time mnogim bh. tradicionalnim narodnim pjesmama – sevdalinkama produžio vijek trajanja. Većinu pjesama koje su izvođene u “Meraklijama”, Gunić je uvrstio u svoje knjige – antologije sevdalinki.

Razgovor s Alijem

Vehid Gunić je jedini balkanski novinar koji je intervjuirao Muhameda Alija, najboljeg svjetskog boksera teške kategorije svih vremena i najboljeg sportiste 20. vijeka. U Lujsvilu, rodnom gradu Muhmeda Alija, u njegovom muzeju, na istaknutom mjestu nalazi i Gunićeva knjiga "On najveći - Muhamed Ali".

Naime, 1983. godine Vehid je na Televiziji Sarajevo vodio kviz “Olimpijski vremeplov”, koji je bio posvećen Zimskim olimpijskim igrama 1984. u Sarajevu. Velika popularnost tog kviza mu je donijela ponudu da o trošku Amerikanaca posjeti Los Anđeles, gdje su se održavale ljetne Olimpijske igre 1984. godine. Prilikom popunjavanja formulara za ulazak u SAD Gunić je napisao da bi volio uraditi intervju s, u to vrijeme, najboljim bokserom svijeta - Muhamedom Alijem.

Odmah nakon dolaska u SAD, Vehid je krenuo u ostvarenje svog velikog profesionalnog cilja: Intervju s najvećim sportistom svijeta svih vremena. A onda mu je iz štaba slavnog Alija poručeno da je cijena minute razgovora sa slavnim bokserom 2.500 dolara (otprilike 4500 KM).

Na svaki poziv Vehida Gunića sekretarice za medije Muhameda Alija bi se svakodnevno i strpljivo javljala, a onda i odgađala susret.

- Na moje stalne upite: “Šta je s Alijem?”, odgovorala je: “Činimo sve da se susretnete s gospodinom, ali uvijek iskrsnu neki problem”. Jednog dana sam gospođi ljubazno rekao: “Molim vas, zapišite i doslovno prenesite gospodinu Aliju ovakvu poruku: Uredniku Televizije Sarajevo Vehidu Guniću je poznato da gospodin Ali ima najblistaviju sportsku karijeru na svijetu. Toj biografiji nedostaje još samo jedan jedini podatak, a taj je da je slavnog boksera intervjuisao najveći i najznačajniji novinar današnjice – Vehid Gunić”. Bila je zbunjena. No, upalilo je. Pamtim da me je uskoro pozvala i rekla da požurim da razgovaram sa šampionom – opisivao je Vehid kako je došao do Alija.

Razgovor Vehida Gunića i Muhameda Alija trajao je duže od osam sati.

- Rekao mi je da mu je boks dao i oduzeo sve – kazao je, između ostalog, Vehid nakon razgovora, o kojem je kasnije napisao i knjigu.

I u svojoj knjizi „Putovanja radi povratka“ Vehid Gunić se prisjetio detalja čuvenog razgovora sa slavnim Alijem.

Brojna djela

Gunić je napisao 30-ak knjiga, putopisnih, dokumentarnih, intervjua… U njegova najznačajnijih djela svrstavaju se: “Doktor Eso”, “On, Najveći – Muhamed Ali”, “Moji savremenici”, “Strah od pušenja”, a naročito knjiga najboljih bosanskih izreka “Na nebu paučina” koja predstavlja neprocjenjivu zbirku narodnih izreka i izvornog jezika Bosne, oživljavajući bogatu kulturnu baštinu i jezičko naslijeđe kroz zbirku izraza koji opisuju mjesta, običaje i narodnu mudrost.

Veliku književnu i dokumentarističku vrijednost ima njegov sarajevski ratni dnevnik “Evropo, stidi se” (četiri izdanja), a antologijsku izbori sevdalinki s komentarima, “Meraklije”, “Meraklije I”, “Meraklije 11”, “Sevdalinke 1 i 2”, “Sevdalinke o gradovima”, “Sarajevo, divno mjesto” i “Najbolje sevdalinke”…

Vehid Gunić preminuo je 29. aprila 2017., u 77. godini. Dugo se borio s karcinomom koji se vratio nakon nekoliko godina. Svojim radom i djelima ovaj veliki bosanskohercegovački patriota ostavio je ogroman pečat u kulturi i historiji Bosne i Hercegovine.

Fatima Gunić

Vehidova supruga učiteljica Fatima Gunić poginula je 9. novembra 1993. godine u Sarajevu, od četničke granate u improviziranoj školi. S njom su ubijeni i njeni učenici Adis Mujala (1984.) i Vedad Mujkanović (1984.) te Feđa Salkić (1987.), učenik prvog razreda koji je stajao čekajući nastavu. Teže i lakše su ranjena još 23 učenika. Danas ta osnovna škola nosi naziv “Fatima Gunić”, a kao podsjetnik na ubistvo učiteljice i njenih učenika otvorena je i spomen-soba u prostorijama škole.

Umro francuski historičar i pisac Žil Mišele

1874. – Umro francuski historičar i pisac Žil Mišele (Jules Michelet), izuzetan stilist, autor niza historijskih, filozofskih i lirskih spisa. Bio je protivnik monarhije, crkvene hijerarhije i komunizma, a s naklonošću je pisao o buržoaskim revolucijama. Smatra se jednim od osnivača moderne historiografije. Najpoznatiji je po svom višetomnom djelu “Historija Francuske”, koje prati historiju Francuske od najranijih vremena do Francuske revolucije.

1881. – Preminuo Fjodor Mihajlovič Dostojevski, ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, prema mnogim kritičarima, najveći književnik svih vremena koji je na svjetsku literaturu utjecao više nego ijedan drugi pisac. Djela: romani i pripovijesti "Zločin i kazna", "Braća Karamazovi", "Zli dusi", "Mladić", "Kockar", "Idiot", "Dvojnik", "Bijele noći", "Netočka Nezvanova", "Zapisi iz mrtvog doma", "Selo Stepančikovo i njegovi žitelji", "Ujkin san", publicistika "Piščev dnevnik", "Politički zapisi".

1885. - Rođen Alban Berg, austrijski kompozitor. Pripadnik je Druge bečke škole. Stvorio je individualni ekspresivni muzički izraz. Njegovo najpoznatije djelo - opera „Wozzeck“ je remek-djelo ekspresionističkog muzičkog pozorišta. U novije vrijeme nazivan je klasikom moderne.

1900. – Dvajt Dejvis (Dwight Davis) osnovao tenisko takmičenje Dejvis kup (Davis Cup). Dvajt je bio američki teniser i političar, te ministar rata SAD od 1925. do 1929. godine.

1931. – Tomas Bernhard (Thomas), austrijski pisac, jedan od vodećih i najplodnijih savremenih pisaca na njemačkom jeziku, rođen je na današnji dan. Djela: drame – „Praznik za Borisa“, „Ignorant i luđak“, „Moć navike“; romani – „Mraz“, „Smetnja“, „Korektura“, „Wittgensteinov nećak“, „Gubitnik“; zbirka priča „Imitator glasova“.

Rođen Miroslav Ćiro Blažević, slavni fudbalski trener

1935. - Rođen Miroslav Ćiro Blažević, slavni hrvatski i regionalni fudbalski trener. Vodio je hrvatsku fudbalsku reprezentaciju na njenom prvom svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj, kada su osvojili treće mjesto. Osim Hrvatske vrste, Blažević je bio selektor još četiriju reprezentacija: Švicarske, Irana, Bosne i Hercegovine te kineskog olimpijskog tima. Prema vlastitoj izjavi, nadimak "Ćiro" je dobio po lutku iz predstave nekog trbuhozborca. Blažević je preminuo 8. februara 2023. godine, samo dan prije 88. rođendana.

1947. - Karla del Ponte (Carla), švicarska pravnica, borac za pravdu i bivša glavna tužiteljica pri Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše SFR Jugoslavije (1999. - 2007.), rođena je na današnji dan. Bila je ambasadorica Švicarske Konfederacije u Argentinskoj Republici (2008. – 2011.), te članica Neovisne međunarodne istražne komisije za Sirijsku Arapsku Republiku pod pokroviteljstvom Visokog komesara UN-a za izbjeglice (2012. – 2017.).

2005. - Milovan Ilić Minimaks, poznati televizijski i radijski novinar, preminuo je u Padovi, gdje mu je godinu ranije izvršena transplantacija jetre. Objavio je sedam knjiga aforizama i dvije knjige poezije. Objavljivao je humoreske u “Politici” i satiričnom listu “Jež”, a svoju radio emisiju “Minimaks” - minimum govora, maksimum muzike, pokrenuo je 1967. godine na Radio Beogradu. Po toj emisiji je dobio čuveni nadimak.

2015. - Umro Boba Stefanović, srbijanski i regionalni pjevač i kompozitor domaće zabavne muzike. Karijeru je započeo 1962. godine u vokalno-instrumentalnom sastavu „Zlatni dječaci“ prvo kao gitarist, a kasnije i pjevač. „Čudna djevojka“, njegova prva zlatna ploča, oduševila je i nove generacije u filmu „Lajanje na zvijezde“, ali se proslavio šlagerskom pjesmom „Obriši suze, draga“.

2018. – U 49. godini života od raka pluća preminuo srbijanski glumac Nebojša Glogovac. Rođen je u Trebinju, ali mu se porodica rano preselila u Pančevo, a do smrti je živio u Beogradu. Ostvario je briljantne uloge u filmu “Bure baruta”, te serijama “Porodično blago” i “Južni vetar”.