Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luiđi Soreka (Luigi Soreca) govorio je za „Dnevni avaz“ o evropskom putu naše zemlje. Tačnije o zastoju koji je posrijedi, ali i brojnim drugim temama. U razgovoru za naš list, šef Delegacije EU u BiH dotakao se i vladavine prava.

Gospodine Soreca, već ste neko vrijeme u Bosni i Hercegovini. Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju, koja je, u najmanju ruku, nepovoljna za građane?

- Bosna i Hercegovina se, nažalost, ponovo našla usred političke krize suprotne interesima građana ove zemlje. Postoje realne šanse da se uskoro otvore pristupni pregovori s Bosnom i Hercegovinom, ali i Bosna i Hercegovina mora ispuniti određene ostvarive uslove da bi do toga došlo. Ispunjavanje neophodnih koraka za otvaranje pristupnih pregovora je izrazito izazovno u okolnostima trenutne političke krize.

Politički konsenzus

Naravno, razumljivo je da u pluralističkoj zemlji poput Bosne i Hercegovine iznalaženje političkog konsenzusa za važne odluke zahtijeva više vremena. Međutim, čini se da duboko nepovjerenje među političkim akterima, kao i mentalitet nulte sume prema kojem je moj dobitak isključivo gubitak druge strane, otežava produktivan dijalog i usaglašavanje dobitnih rješenja za sve strane. Drugim riječima, politički sistem, osmišljen da uvaži doprinos većeg broja aktera i osigura uravnoteženu zastupljenost, prečesto je blokiran i u nemogućnosti da donosi odluke u interesu građana.

Standardi neophodni za ulazak u Evropsku uniju su visoki i ti visoki standardi štite interese građana. Bosna i Hercegovina će morati ispuniti ove standarde i dužnost je političkih aktera da rade zajednički na postizanju napretka za zemlju. Ipak, smatram pozitivnim znakom da je, uprkos trenutnom političkom zastoju, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nedavno usvojila Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti ličnih podataka. Politički akteri isto tako daju naslutiti da bi u narednim sedmicama moglo biti moguće preduzeti preostale korake neophodne za formalno otvaranje pristupnih pregovora, kao što je usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u BiH, te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. Napredak je svakako moguć kada postoji politička volja. Otprilike u ovo doba prošle godine, u Bosni i Hercegovini je vladala konstruktivna politička dinamika, koja je omogućila usvajanje ključnih zakona, što je posljedično dovelo do zelenog svjetla Evropskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora, kao značajne prekretnice na evropskom putu. Nadamo se da će isti konstruktivni duh ponovo prevladati.

Svjesni smo blokada i kašnjenja u donošenju važnih zakona, uključujući i onih neophodnih za napredak ka EU. Nedavno su usvojena još dva, ali da li je to dovoljno? Da li kao predstavnik EU pratite da li se oni provode i ne ostaju samo mrtvo slovo na papiru?

- Podrazumijeva se da zakone treba provoditi, a ne samo usvojiti. Istina je da je glavna slabost vladavine prava u Bosni i Hercegovini nedovoljna provedba važećih propisa, naprimjer u oblasti sprečavanja i suzbijanja korupcije. EU kontinuirano i pomno prati stanje usklađenosti Bosne i Hercegovine s EU zakonodavstvom i standardima, uključujući i stanje provedbe zakona. Svake godine Evropska komisija sačinjava izvještaj za Bosnu i Hercegovinu, s iscrpnom analizom stanja u zemlji po više različitih oblasti. Cijeli je niz zakona usvojenih u kontekstu evropskog puta za koje bismo svakako željeli da se snažnije implementiraju. Jedan primjer je sistem provjere imovine i interesa nosilaca pravosudnih funkcija, uspostavljen izmjenama Zakona o VSTV-u BiH u septembru 2023. godine. Ovaj sistem provjera je neprocjenjiv alat u borbi protiv korupcije koji omogućava transparentnost i provjeru imovinskog stanja sudija i tužilaca. Od izuzetne je važnosti da svi relevantni akteri, prije svega Visoko sudsko i tužilačko vijeće, usmjere napore na efektivnu primjenu novog sistema. Naime, potencijalni uspjeh bilo kojeg antikorupcijskog alata često se može cijeniti temeljem izostanka volje za njegovu primjenu. Za EU, kao i za građane Bosne i Hercegovine, bitno je da ovaj sistem što prije profunkcioniše. O toj temi ću uskoro razgovarati s novoimenovanim predsjedništvom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Neprovođenje usvojenih zakona neminovno će ometati napredak na evropskom putu u budućnosti, međutim, za formalno otvaranje pristupnih pregovora fokusiramo se na korake kao što su usvajanje Zakona o sudovima, Zakona o VSTV-u BiH i imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. U pristupnim pregovorima postoje brojne prekretnice i nema sumnje da će se provedba zakona na evropskom putu kontinuirano pratiti i ocjenjivati.

Šta misli Brisel

Nedavno ste boravili u Briselu – možete li nam dati uvid u to šta ljudi u Briselu misle o Bosni i Hercegovini i njenom evropskom putu?

- Nedavno sam prisustvovao godišnjoj konferenciji ambasadora u Briselu, uz učešće svih ambasadora EU iz cijelog svijeta. Okupljenima se obratilo najviše rukovodstvo EU, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lejen (von der Leyen), predsjednika Evropskog vijeća Antonija Kostu (Antonio Costa), visoku predstavnicu/potpredsjednicu Kaju Kalas (Kallas), predsjednicu Evropskog parlamenta Robertu Metsola i komesarku za proširenje Martu Kos. Iz svih obraćanja, kao i diskusija tokom cijele sedmice, bilo je jasno da je proširenje jedan od glavnih EU prioriteta. Proširenje je, naime, geostrateška nužnost za zaštitu vrijednosti, sigurnosti i prosperiteta cijelog našeg kontinenta. Kada je u pitanju konkretno Bosna i Hercegovina, vrata su otvorena za njenu budućnost u Evropskoj uniji. Ipak, iz razgovora je bilo jasno da neće biti geopolitičkih popuštanja kada je riječ o uslovima za članstvo. Sigurno će i dalje biti razumijevanja za Bosnu i Hercegovinu i njene specifičnosti, posebno za izazove koji proističu iz nasljeđa rata. Moto EU je „jedinstveni u različitosti“, a mi itekako poštujemo različite institucionalne okvire i kulture. Ali Bosna i Hercegovina treba pokazati da su njene institucije funkcionalne i da zemlja može provesti neophodne reforme. Bosna i Hercegovina može računati na našu punu opredijeljenost i angažman u pružanju podrške zemlji da ostvari napredak.

Ponekad se čini da očekujemo da se stvari „previde“. Da li je to moguće i zašto ili zašto ne?

- Proširenje EU će uvijek ostati proces temeljen na zaslugama. Svakako, Bosna i Hercegovina ima puno prijatelja unutar Evropske unije i uvijek postoje snažni zagovornici da EU učini što je više moguće da pomogne zemlji. Mislim da je EU više puta pokazala da je odan prijatelj građanima Bosne i Hercegovine. Neki od primjera su naše djelovanje nakon poplava u oktobru prošle godine i 2014. godine ili tokom pandemije Covida, te kroz Paket energetske podrške iz 2023. godine, koji je obezbijedio novčana sredstva za najugroženije građane zemlje, kao i podršku za prelazak u čistiju budućnost. EU i njene države članice su u velikoj mjeri najznačajniji trgovinski partneri i pružaoci finansijske pomoći. Ostajemo dobri prijatelji i partneri. Međutim, ne možemo spuštati naše standarde. To nije u našem interesu, ali nije ni u interesu Bosne i Hercegovine. Privlačnost članstva u EU za građane ove zemlje su rezultati poput jačanja demokratskih institucija, snažnije djelovanje protiv korupcije, manje zagađenje zraka, veće investicije, bolja radna mjesta, itd. To je istinski jedan od razloga zašto se toliko ljudi iz Bosne i Hercegovine odlučuje preseliti u EU. Spuštanje ovih standarda učinilo bi EU manje atraktivnim mjestom. Želimo da cijeli kontinent ima iste visoke standarde, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Najviše koristi

Šta biste poručili političarima ove zemlje, a šta građanima?

- Obraćajući se prvenstveno građanima, rekao bih da oni jesu i moraju biti u središtu svega. Reforme i napredak o kojima govorimo nisu samo zadaća koju treba odraditi, već znače stvarne, značajne promjene od kojih će građani imati najviše koristi. Građani jednako tako treba da znaju da mogu i treba da budu aktivni učesnici u ovom procesu, da je njihov glas bitan i da će, zapravo, biti od suštinskog značaja za oblikovanje budućnosti zemlje. Promjena se neće dogoditi preko noći, ali svaki korak naprijed je bitan. Budite uključeni u političke procese, pozivajte svoje lidere na odgovornost i nastavite da zahtijevate reforme koje će poboljšati vaš svakodnevni život. Evropski put BiH nije samo politički cilj, već i prilika za prosperitet, stabilnost, te prava i slobode koje dolaze s evropskim integracijama.

S tim na umu, pozivam političke aktere da daju prednost dobrobiti građana i rade na postizanju koraka ka članstvu u EU kojem teži većina građana, kroz konkretne akcije, inicijative, dijalog i usaglašeni obostrano koristan kompromis. Uprkos često izazovnoj političkoj situaciji u BiH, postoje mogućnosti za značajan napredak. Ovo nije vrijeme za blokade i odgađanja, već trenutak za zajednički rad na ishodima koji svima idu u prilog. Ljudi ove zemlje imaju niz profesionalnih i ličnih veza s EU – mi smo susjedi i prijatelji. Vrijeme je da politički akteri djeluju u pravcu osiguranja boljih javnih usluga, boljih uslova za zapošljavanje, boljeg životnog standarda i stabilnijeg, manje neprijateljskog političkog okruženja. Uz političku volju, to je moguće, a mi smo tu da pomognemo ovom procesu.

Pristupanje Evropskoj uniji

Šta je najbolja garancija prosperiteta i stabilnosti za BiH?

- Konstruktivan duh zahtijeva da se politički akteri suzdrže od retorike i djelovanja, koji izazivaju tenzije i produbljuju nepovjerenje. U zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, izašloj iz rata koji još živi u sjećanjima ljudi, a od kojih mnogi i dalje žive s dubokim traumama, politički akteri imaju odgovornost da djeluju na način koji će pomoći ljudima da krenu naprijed umjesto da ostaju zarobljeni u prošlosti. Odstupanje od temeljnih sloboda također ometa napredak Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu. Jasno smo stavili do znanja rukovodstvu Republike Srpske da je ponovno upućivanje nacrta zakona koji targetira civilno društvo kao tzv. strane agente direktno u suprotnosti s obavezama BiH prema EU i uslovima iz njenog kandidatskog članstva. Takav zakon bi bio štetan za sve građane, uključujući i one u Republici Srpskoj, te protivan temeljnim EU principima. U svom Izvještaju o BiH za 2024. godinu, Evropska komisija je izričito upozorila da bi usvajanje ovog zakona negativno utjecalo na demokratske vrijednosti i temeljne slobode te predstavljalo korak unazad. Domaći politički akteri imaju historijsku priliku da poduzmu korake koji će vidno poboljšati živote građana, što uključuje i otvaranje pristupnih pregovora i Plan rasta, a koji bi mogao donijeti do milijardu eura investicija EU u zemlji, pod uslovom da nadležni u zemlji finaliziraju Reformsku agendu koju odobri Evropska komisija te provedu dogovorene reforme. Nadam se da će politički akteri iskoristiti ponuđenu priliku. Pristupanje EU i dalje je najbolja garancija prosperiteta i stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu.