NA DANAŠNJI DAN

Mirsad Dedić, bivši golman bh. fudbalske reprezentacije, slavi 57. rođendan

Danas je petak, 21. februar/veljača 2025. godine, do kraja godine preostalo je još 313 dana

Mirsad Dedić. Reprezentacija.ba

I. P.

jučer

Na današnji dan 1968. godine, u Tuzli je rođen Mirsad Dedić, bivši golman fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine. Fudbalsku karijeru počeo je u dresu FK Sarajeva u duelu protiv Crvene zvezde na Koševu, 6. oktobra 1991. godine, kada je uspio sačuvati svoju mrežu i tako dati svoj doprinos u pobjedi bordo tima protiv aktuelnih prvaka Evrope.

Drugi Dedićev dolazak na Koševo desio se u proljeće 1996. godine, a dres Sarajeva je nosio naredne tri godine. Upravo u tom periodu ostvario je najveće uspjehe sa Sarajevom. Osvojio je dva Kupa BiH (1997. i 1998.), Superkup BiH (1997.) i titulu šampiona (1999.).

Na Koševo se ponovo vratio 2001. godine, te treći put osvojio Kup BiH. Dres Sarajeva je nosio u 135 zvaničih utakmica.

Sjajne partije u dresu Sarajeva donijele su mu, u novembru 1996. godine, poziv u državnim tim BiH. Član reprezentacije je bio narednih pet godina, ukupno upisavši 27 nastupa, od čega 23 kao igrač FK Sarajevo, te je do danas ostao fudbaler Sarajeva s najviše nastupa za reprezentaciju BiH.

Baruh de Spinoza. Wikipedia.org

Umro nizozemski filozof Baruh de Spinoza

1677. - Umro nizozemski filozof Baruh de Spinoza (Baruch), tvorac monističkog determinizma i jedan od osnivača liberalističke političke filozofije. Znatno je utjecao na francusku prosvetiteljsku filozofiju i na njemačku filozofiju. Pisao je na latinskom jeziku. Za života je objavio samo "Principe filozofije Renea Dekarta" i "Teološko-politički traktat". Posthumno je objavljeno njegovo kapitalno djelo "Etika", podijeljeno u pet dijelova - o Bogu, o prirodi i porijeklu duha, o porijeklu i prirodi afekata, o ljudskom ropstvu ili o snazi afekata, o moći razuma ili ljudskoj slobodi. Spinoza je dokazivao da filozofija "nema druge svrhe osim istine", dok religija "teži jedino pokoravanju i pobožnosti".

1836. - Rođen francuski kompozitor Leo Delib (Delibes), romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Djela: baleti "Kopelija", "Silvija", opera "Lakme".

1866. - Njemački bakteriolog Avgust fon Vaserman (August von Wassermann), koji je 1906. uveo metodu pregleda krvi (Vasermanova reakcija), pomoću koje je utvrđivano postojanje sifilisa, rođen je na današnji dan. Proučavao je i strukturu ćelija, antitoksine, uzroke tuberkuloze i raka i bavio se izolacijom i identifikacijom zaraznih klica.

1885. - Rođen francuski pisac, reditelj i glumac ruskog porijekla Aleksandar Žorž Gitri (Alexander George), poznat kao Saša Gitri, autor lakih komedija, koje je sam režirao i u njima igrao glavne uloge. Djela: komedije "Noćni čuvar", "Lijepa svadba", operete "Maskirana ljubav", "Mocart", filmovi "Kad bi Versaj progovorio", "Roman jednog varalice".

1893. - Španski gitarist Andres Segovija, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku, rođen je na današnji dan. Već sa sedam godina je počeo da priređuje koncerte širom svijeta, izvanredno tumačeći djela klasičnih majstora, čime je gitaru uvrstio u koncertne instrumente ozbiljne muzike. Mnogi kompozitori posvetili su mu djela koja su komponovali za gitaru.

1903. - Rođena američka spisateljica francuskog porijekla Anais Nin, čiji su dnevnici remek-djelo samoanalize i zanimljivo svjedočanstvo o modernoj boemiji. Osnovna tema njenih romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po narudžbini erotske priče za kolekcionare erotike. Djela: romani "Požarne ljestve", "Kuća incesta", "Zavođenje Minotaura", "Djeca albatrosa", "Šijun u kući ljubavi", zbirka priča "Pod staklenim zvonom", priče "Venerina delta", "Ptičice", studije "D. H. Lorens: neprofesionalna studija", "Roman budućnosti".

1907. - Engleski pisac Visten Hju Odn, duhovni vođa nove škole ljevičarskih pjesnika koji su u deceniji uoči Španskog građanskog rata obnovili englesku poeziju i pisali pod uticajem Tomasa Eliota, rođen je na današnji dan. Vatreno je podržavao republikance u Španiji, a domovinu je napustio 1939. kao znak protesta zbog potpisivanja Minhenskog sporazuma s Adolfom Hitlerom i do 1972. je živio u SAD. Djela: zbirke pjesama "Pjesme", "Govornici", "Ples smrti", "Gle, stranče", "Drugo vrijeme", "Novogodišnje pismo", "Ahilov štit", "Oko kuće", "Grad bez zidova", "Za sada", drame - pisane s Kristoferom Išervudom - "Pas ispod kože", "Uspon F6", "Na granici", eseji "Sporedni svjetovi".

1984. - Umro Mihail Šolohov, ruski književnik, nobelovac. Majka mu je bila Ukrajinka iz Černihivskog kraja, Anastasija Danilivna Čornjak. Na trećem skupu književnika iz Ukrajine 1954. godine Šolohov je kazao: "Moja mati mi je još u djetinjstvu usadila ljubav prema ukrajinskom narodu." U književnost je ušao zbornikom "Donske pripovijesti". Najbolje mu je djelo roman "Tihi Don" s temom rata i mira u sredini donskih kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i građanskog rata. Vrstan je pejzažist i poznavatelj kozačkih običaja, pa su opisi prirode i kozačke sredine dali romanu svježinu. Godine 1965., dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Margot Fontejn. 24sedam.rs

Umrla engleska balerina Margot Fontejn

1991. - Umrla engleska balerina Margot Fontejn (Fonteyn), jedna od najvećih u 20. vijeku, koja je svakom liku davala posebnu dramsku snagu. S izvanrednim uspjehom je širom svijeta igrala niz uloga u klasičnim baletima, poput "Žizele", "Labudovog jezera", "Začarane ljepotice".

2015. - Preminuo Holm Sundhauzen (Sundhaussen), njemački historičar, profesor historije Jugoistočne Evrope na Slobodnom univerzitetu u Berlinu i predsjednik naučnog savjeta instituta za istočnoevropske studije u Minhenu.

2021. - Umro Zlatko Saračević, bivši rukometaš i trener. Rođen je u Banjoj Luci 5. jula 1961. S rukometnom reprezentacijom bivše SFR Jugoslavije osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Švicarskoj 1986. i bronzanu medalju na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. S hrvatskom reprezentacijom bio je olimpijski pobjednik iz Atlante 1996., viceprvak na Svjetskom prvenstvu u Islandu 1995., osvajač bronzane medalje na Evropskom prvenstvu u Portugalu 1994. i zlata na Mediteranskim igrama 1993. u Languedoc-Roussillonu. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.