Planina Trebević nije samo prirodni simbol Sarajeva, već i mjesto gdje je započela civilizacija u Sarajevskoj kotlini. Posebno se izdvaja Debelo brdo, iznad današnje gradske jezgre, koje je kroz historiju imalo izuzetan strateški i kulturni značaj.
Zbog toga je cijeli ovaj prostor, uključujući i Debelo brdo, 2005. godine stavljen pod nacionalnu zaštitu Bosne i Hercegovine.
Kako pojašnjava arhitekt i poznavalac historije Sarajeva Mufid Garibija, ovaj lokalitet bio je naseljen još od neolita. U kasnijim periodima tu su živjeli Iliri i Rimljani. Lokacija je omogućavala sigurnost i jednostavniju odbranu, dok su stanovnici u dolini uzgajali hranu.
Ilirsko naslijeđe
Debelo brdo je prvi put sistematski istraživano krajem 19. stoljeća, u doba Austro-Ugarske. Istraživanja je vodio Franjo Fiala, češki entuzijast i zaljubljenik u arheologiju, koji je kasnije postao kustos Zemaljskog muzeja. Većina artefakata pronađenih tokom njegovih iskopavanja (1889–1896) danas se čuva upravo u tom muzeju.
Na ovom prostoru postojala je i ilirska utvrda kojom su upravljali Desidijati – snažno i borbeno pleme poznato po otporu Rimljanima. Njihov najpoznatiji vođa Baton predvodio je jedan od najvećih ustanaka protiv Rimskog carstva.
Zlatna prošlost
Oko Debelog brda nalaze se lokaliteti bogate prošlosti. U blizini je Zlatište, čije ime potiče iz srednjeg stoljeća kada su tu otkriveni rudnici zlata. Kasnije su Austrougari izgradili vojnu utvrdu povezanu s rudarskim tunelima, a tu je i Jugoslavija smjestila centar veze.
Naslonjen na Zlatište je Soukbunar, nazvan u osmanskom periodu. Početkom 16. stoljeća, Skender-paša je na tom mjestu iskopao bunar s hladnom vodom, kojom je snabdijevao svoju tekiju u današnjoj Skenderiji. Otud i naziv – „souk“ (hladno) i „bunar“ (bunar).
Tu su i stijene Vranjače, koje prema narodnoj legendi nosi trag buzdovana Alije Đerzeleza, čijim udarcem je navodno potekla voda. Ove padine nisu samo geografski dio Sarajeva, već i živi svjedoci njegove višeslojne prošlosti.
Debelo brdo danas
Debelo brdo i okolni lokaliteti – Zlatište, Soukbunar, Vranjača i Vraca – oblikovali su historijski identitet Sarajeva. Danas, sjećanje na njih živi i kroz istoimenu ulicu, ali i kroz priče koje svjedoče o bogatom nasljeđu jednog grada na raskršću civilizacija.
