Evropska unija ostaje predana politici proširenja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, no evropski dužnosnici sve otvorenije izražavaju zabrinutost zbog unutarnjih političkih blokada koje zaustavljaju reforme i ugrožavaju budućnost zemlje na evropskom putu.
Komesarka Evropske komisije za proširenje Marta Kos u intervjuu za European Newsroom, čiji je dio i Fena, otvoreno je ukazala na razloge zbog kojih Bosna i Hercegovina zaostaje za ostalim zemljama kandidatkinjama.
Dok zemlje poput Ukrajine i Moldavije bilježe ubrzan napredak prema članstvu u Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina - zajedno s ostatkom zapadnog Balkana - već desetljećima čeka, što je, kako kaže Kos, sve teže opravdati pred njezinim građanima.
- Ne možemo se niti početi uključivati u Plan rasta, jer nismo dobili reformsku agendu, niti su još imenovali glavnog pregovarača. Ono što je potpuno normalno ili jednostavno u drugim zemljama, u BiH je, posebno u ovoj institucionalnoj krizi, mnogo teže - upozorila je Kos.
Uprkos izazovima, naglasila je da zemlje zapadnog Balkana neće biti ostavljene po strani.
Saradnja SAD i EU
Govoreći o novoj američkoj administraciji, Kos je kazala kako Evropska unija i Sjedinjene Američke Države blisko sarađuju kada je riječ o Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Osvrnula se i na nedavni susret s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem u Luksemburgu, koji joj je prenio da postoji mogućnost da se prihvate dva dodatna zakona nužna za pokretanje pregovora i nastavak reforme.
- I naravno, moraju imenovati glavnog pregovarača. Mi smo svjesni institucionalne ili političke krize. Gospodin Konaković je govorio o najdubljoj političkoj i ustavnoj krizi nakon rata, posebno zbog secesionističkih tenzija iz RS - rekla je Kos, navodeći da će uskoro posjetiti našu zemlju.
Kos je poručila da BiH ima mjesto u Evropskoj uniji, ali da je napredak moguć samo uz ispunjavanje obveza i političku volju za kompromisima. Istakla je kako građani zemlje zaslužuju evropsku budućnost, no da ih pojedini politički lideri sputavaju na tom putu.
- Bila bih vjerojatno najsretnija na svijetu kada bismo mogli početi pregovarati s BiH. Građani to zaslužuju - rekla je Kos, dodavši i da je ključno da domaće vlasti preuzmu odgovornost.
Približavanje EU
Proces približavanja Evropskoj uniji opisala je simbolično.
- Ja to zovem od Dejtona do Brisela - naglasila je Kos, istaknuvši da bez saradnje svih, uključujući i entitet RS, napretka neće biti.
Govoreći o Planu rasta, komesarka Kos je upozorila da Bosna i Hercegovina kasni u ključnim koracima, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po dostupna sredstva. Konkretno, za Bosnu i Hercegovinu predviđena je čak jedna milijarda eura, ali sredstva su upitna, jer zemlja nije poduzela ni osnovne korake, upozorila je Kos.
Pojasnila je da će nastavak finansiranja ovisiti o tome koliko BiH ispuni prethodno dogovorene reforme. Ako vlasti ne ispune preuzete obveze, postoji mogućnost da isplata iz EU fonda bude obustavljena, a sredstva preusmjerena drugim zemljama u regiji.
- Što kasnije dođu s jedinstvenim programom, to će imati kraće vrijeme da ispune sve reforme i bit će im teže. Ali, naravno da ćemo čekati - rekla je.
Proširenje EU
Govoreći o drugim zemljama, Marta Kos izjavila je da je tehnički moguć velik napredak u procesu proširenja EU, ali da sve ovisi o političkim odlukama država članica. Smatra da je do 2030. moguć ulazak nekoliko zemalja kandidatkinja.
Navela je da bi se s Albanijom već ove godine mogli otvoriti svi pregovarački klasteri, dok Crna Gora do 2026. godine može zaključiti pregovore, a potom slijedi ratifikacija.
Albanska vlada ima cilj završiti pregovore do 2027. godine, što Komisija podržava.
Kos smatra da bi i Moldavija i Ukrajina mogle ući u EU do 2030. godine, pri čemu članstvo u Uniji za njih predstavlja oblik sigurnosnih garancija.
Za Ukrajinu kaže da se s Mađarskom vode razgovori o pitanju mađarske manjine i nada se pozitivnom rješenju, koje bi moglo otkloniti otpor Budimpešte otvaranju prvog klastera.
