Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2017. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 5.351.121.000 KM te je ostvareno povećanje od 13,91 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz je iznosio 8.771.985.000 KM, što je više za 13,90 posto. Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 61 posto, što je identično u odnosu na isti period 2016. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene povećan je za 13,88 posto i iznosi 14.123.107.000 KM.
Obim razmjene
Najveću pokrivenost uvoza izvozom ostvarujemo s Austrijom, i to 100,14 posto, i s Njemačkom od 93,26 posto, u koju ostvarujemo najveću vrijednost izvoza od 779 miliona KM. Najznačajniji partner je Evropska unija, s kojom učestvujemo sa 71,7 posto izvoza i 67,7 posto uvoza. Na tržište EU izvezeno je robe vrijedne 3.834.612.000, a uvezeno za 5.942.457.000 KM.Najznačajniji partner prema obimu razmjene iz Evropske unije je Hrvatska, a povećanje ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku je 26,22, a uvoza za 14,20 posto. Izvoz je iznosio skoro 620 miliona KM, a najviše je izvezeno električne energije, zatim aluminija sirovog, drva, sjedala i tkanine.
Iz Hrvatske je uvezeno u vrijednosti od 1,33 milijardi KM, a najviše nafte i naftnih ulja, zatim električne energije, šećera, čokolade... Meso, riba i mlijeko ostvarili su rast izvoza u Hrvatsku veći od 200 posto. Izvoz voća i povrća smanjen je za više od 18 posto, a šećera i njegovih proizvoda za 60 posto.CEFTA u razmjeni s BiH učestvuje sa 16,3 posto izvoza i 15,2 posto uvoza. Na ovo tržište iz BiH je izvezena roba vrijedna 873,75 miliona KM i izvoz je veći za 30,53 posto. Uvezli smo robe za 1,32 milijarde KM, što je 11,62 posto više.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner prema obimu razmjene je Srbija, s kojom bilježimo i značajniji deficit razmjene. Na tržište Srbije izvezli smo robe za skoro 523 miliona KM, što je za 42,83 posto više, a uvezli za skoro 1,18 milijardi KM i povećali uvoz za 9,73 posto.
Zato je, prije svega, neophodna podrška agroindustrijskom sektoru kako bi se smanjio uvoz iz Srbije te podrška drvnom i hemijskom, koji su bilježili pad izvoza, a čiji je potencijal neupitan te se može proširiti. Pozitivno je povećanje izvoza agroindustrije te namještaja i proizvoda metalnog sektora.Najviše su se izvozili koks i polukoks, električna energija, toplo valjana žica, drvo obrađeno po dužini te naftna i ulja dobivena od bitumenskih minerala. Iz Srbije smo najviše uvozili ulje od sjemena suncokreta, naftna i ulja dobivena od bitumenskih minerala, električnu energiju, pšenicu i suražicu te kukuruz.
Učešće EFTA-e
Učešće EFTA-e i ostalih zemalja je 17,1 posto uvoza i 12 posto izvoza. Najznačajniji partner je Švicarska, s kojom se skoro i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena s BiH. Uvoz iz ove zemlje povećan je za 11,55, a izvoz za 12,36 posto.
Iz BiH na tržište Švicarske izvezeno je 75,92 miliona KM, najviše električne energije, ostali namještaj, konstrukcije, sjedala te sirova krupna i sitna goveđa koža. Sa švicarskog tržišta uvezli smo najviše umjetni korund, električnu energiju, naftu i ulje bitumena, lijekove i ljudsku krv.
Na "ostalim tržištima" najznačajniji partner je Turska, a zatim Rusija. Obim razmjene s Tuskom iznosio je skoro 499 miliona KM, izvoz je više od 188 miliona KM i veći je za 19,30 posto. Uvoz je povećan za 6,72 posto. Na ovo tržište najviše se izvozilo ulje od sjemena suncokreta, brašno od pšenice, sjedala, otpaci od željeza i čelika te kukuruz. Najviše smo uvozili T-majice, majice bez rukava, kostime, komplete, jakne, sakoe, lijekove, tepihe...
Na ostalim tržištima, povećan je izvoz i uvoz iz Kine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.SEKTORI
Poljoprivreda
Izvoz mlijeka i proizvoda u zemlje EU povećan je za 5,79 miliona KM, ribe za 3,91 miliona KM, vina za 160.000 KM. Izvoz proizvoda agroindustrije raste u zemlje regiona Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru... kao i na već perspektivna tržišta Turske i Rusije. Pred poljoprivredom u BiH i u predstojećem periodu kao važan prioritet ostaje potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora.
Drvoprerađivači
Drvoprerađivačka industrija tradicionalno bilježi suficit, sa sve većim učešćem izvoza namještaja i njegovih dijelova. U prvih šest mjeseci ostvareno je povećanje izvoza namještaja za nešto više od 5 posto.
Nažalost, povećan je i izvoz trupaca, kao i celuloze.Metalni i elektro
Metalni i elektro sektor najveći su izvoznici iz BiH. Proizvodi od metala imaju značajan razvojni potencijal, ali još prednjači izvoz proizvoda s niskom dodanom vrijednošću. Namjenska industrija je ostvarila rast izvoza više od 13 posto, ali je zabilježen i značajan rast uvoza ove industrijske grane.
Izvoz bi se morao udvostručiti u narednom srednjoročnom razdoblju!
Izvoz bi se u narednom srednjoročnom razdoblju morao udvostručiti ukoliko budemo stremili ka oporavku ekonomije, kao i da postanemo konkurentni na zahtjevnom EU tržištu. Temeljna zadaće je osigurati uvjete za tržišnu utakmicu, kao i pravila za njeno odvijanje, misleći na intenzivniju ulogu države u podsticajima domaćoj ekonomiji, zatim smanjiti sistemske rizike zemlje radi smanjenja visine kamatnih stopa, uvođenje zdrave konkurencije, rasterećivanje visokih nameta privrednicima...
Prema izvještajima Svjetske banke u BiH, očekuje se da sve zemlje Zapadnog Balkana u narednom periodu ostvare ekonomski rast. Ubrzani rast u regiji pomaže povećanju zaposlenosti i u BiH i utječe na smanjenje siromaštva u regiji.