U ovoj godini Saudijska Arabija se pojavila kao novo izvozno tržište za jabuke iz BiH, što je vjerovatno novo potencijalno tržište umjesto Rusije.

U prva dva mjeseca ove godine nije bilo izvoza jabuka iz BiH na rusko tržište, a razlozi za to su, kako navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH), u najvećoj mjeri, rat kao vanredno stanje, klimatske promjene i energetska kriza. U prva dva mjeseca lani u Rusiju je izvezeno jabuka u ukupnoj vrijednosti 519.296 KM.

Vrijednost izvoza

Saudijska Arabija trenutno spada u „top 3“ kada je riječ o izvozu jabuka, koji je u tu državu u prva dva mjeseca iznosio 129.344 KM. U Ujedinjene Arapske Emirate u tom periodu izvezeno je jabuka u vrijednosti 347.481 KM, dok je izvoz jabuka u Crnu Goru iznosio 320.530 KM. Oman, Kuvajt, Katar, Italija također su bila neka od izvoznih tržišta za jabuke iz BiH.

U BiH je u tom periodu najviše jabuka uvezeno iz Poljske, u vrijednosti 1.028.214 KM, zatim Sjeverne Makedonije 997.073 KM, te Italije u vrijednosti 570.876 KM. Prema podacima VTKBiH, u prošloj godini je u BiH uvezeno 19,2 miliona kg jabuka, što je novčano 10,8 miliona KM, a istovremeno je izvezeno 5,1 milion kg ili u vrijednosti 7,6 miliona KM. Izvoz je manji od uvoza za 14,1 milion kg ili 3,2 miliona KM novčano.

Vrijednost izvoza jestivog voća i orašastih plodova u 2022. godini iznosila je 119,4 miliona KM, što je za 21,3 posto manje od izvoza u 2021. kada je iznosio 151,6 miliona KM. Posmatrano količinski, iz BiH je izvezeno 30.861 t jestivog voća i orašastih plodova, što je manje za 18,4 posto u odnosu na 2021. kada je izvezeno skoro 37.830 t. Iako u padu, u odnosu na godinu ranije, izvozom su dominirale smrznute maline.

U 2022. uvoz jestivog voća i orašastih plodova iznosio je 230,3 miliona KM, što je za 8,6 posto više od uvoza u 2021. godini. Međutim, ukoliko se uvoz posmatra količinski primjećuje se pad od 8,5 posto, odnosno uvezeno je 16.697 t manje voća u odnosu na godinu ranije. Iako smanjen količinski u odnosu na godinu ranije, uvozom dominiraju banane i agrumi.

Tržišna ekonomija

- U Bosni i Hercegovini je zastupljena tržišna ekonomija tj. cijene na tržištu se određuju na osnovu ponude i tražnje, te zbog toga BiH nema odgovarajuće instrumente zaštite na raspolaganju kojima bi se ograničio enorman uvoz određenih proizvoda, iako smo svjedoci da BiH raspolaže idealnim uslovima za njihovu proizvodnju, što zasigurno ne ide u prilog ni činjenici da se iz godine u godinu sve manji broj ljudi odlučuje baviti voćarstvom - naveli su za Fenu iz VTKBiH.

Da bi se poboljšao položaj domaćih proizvođača i poboljšala konkurentnost, kako su dodali, potrebno je uraditi dosta stvari i donijeti mnogo trajnih rješenja u koje bi bio involviran širok krug aktera, a to se, prije svega, odnosi na povećanje broja službenih kontrola prilikom uvoza roba sa inostranih tržišta, povećanje podsticajnih mjera, sistemska ulaganja u modernizaciju proizvodnje uslijed sve manjeg broja domaće radne snage, kvalitetno udruživanje proizvođača s ciljem okrupnjavanja proizvodnje i brendiranja domaće jabuke i kruške kako bi je i potrošači znali prepoznati i razlikovati od jabuke i kruške iz uvoza.