Monstruozno trostruko ubistvo i samoubistvo u Tuzli i noć u kojoj je BiH ostala bez cijele jedne porodice ponovo su zaledili javnost, nametnuli brojna pitanja o ambijentu u kojem živimo i dilemu imaju li vlasti odgovor na sve učestaliju pojavu nasilja, ubistava, femicida. Agencija za ravnopravnost spolova BiH trenutno radi na prikupljanju zvaničnih podataka iz bh. pravosuđa, na osnovu kojih će se raditi analiza gdje je sistem zakazao.
Mentalno zdravlje
- Ovo zaista ide na jednu vrstu eskalacije. Od oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH dobili smo zadatak da putem institucija na svim nivoima napravimo Plan mjera, u skladu s Istanbulskom konvencijom i preporukama GREVIO komiteta eksperata. Najvažnije je osigurati pažnju institucija, a stalno sam insistirala na procjeni rizika, ček-listi koju svaki policijski službenik mora provjeriti sa žrtvom i nasilnikom. Prvo pitanje je posjeduje li oružje, legalno ili nelegalno, pa se provjeri da li se nasilje ponavlja – kaže direktorica ARP BiH Samra Filipović-Hadžiabdić.
Ona dodaje da bi Plan mjera za zaštitu žrtava femicida s historijom nasilja u porodici podrazumijevao uključivanje centara za socijalni rad, koji su nekada pratili, čak išli i u obilazak ranjivih porodica, a kao još slabu tačku vidi brigu o mentalnom zdravlju stanovništva, koje je iz rata ušlo u period tranzicije, zdravstvenih, ekonomskih, posebno stalnih političkih kriza.
Dragan Mioković, poslanik u Predstavničkom domu PFBiH i dugogodišnji policijski istražitelj, naglašava da bi se izmjenama zakoni trebali uskladiti s Istanbulskom konvencijom, koju je BiH ratificirala 2013. godine, a ni do danas nije ispunila međunarodnu obavezu da je implementira kroz odredbe zakona. Osim pooštravanja kazni, nasilje nad ženama trebalo bi biti drugačije tretirano.
Sistem vrijednosti
- Femicid kao posebno krivično djelo nije dobro rješenje iz samo jednog razloga. Ako to bude uvedeno, tužilac će morati dokazati da je osoba ubijena samo zato što je bila žena. Statistika kaže da više od 90 posto žena ubijaju emotivni partneri – muž, bivši muž, momak ... Mislim da to treba biti vrlo jaka otežavajuća okolnost, a ne posebno djelo – dodaje Mioković.
On ističe da nam na naplatu dolazi stres koji smo preživjeli tokom agresije na BiH.
- Nauka kaže da ključni udar PTSP-a dolazi deset i više godina nakon samog događaja. Drugo, sistem vrijednosti je potpuno iščašen, jer sam svjedok situacije u kojoj dijete od oca traži argumente i motivaciju zašto bi upisao fakultet. Sve to se „kalemi“ na balkanski mentalitet mita o „njemu“, koji o svemu odlučuje – kaže Dragan Mioković.
Nagrizeno društvo
Mioković dodaje kako činjenica da u posljednjih 10 godina svakih 40 dana jedna žena u BiH bude ubijena predstavlja katastrofu, ali da to nije posljedica samo lošijeg rada policije, tužilaštava i socijalnih radnika.
- Da je samo to, mnogo bi lakše bilo. Mnogo je toga u mentalitetu i nagrizenom društvu. Moja politička opcija pripada vladajućoj većini, ali ja nemam problem da kažem da sam stvarno konsterniran činjenicom da Ministarstvo pravde FBiH ne dostavlja izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku i Zakona o borbi protiv nasilja. Prema posljednjem obećanju resornog ministra, to će na naše klupe doći u junu – ističe Mioković.
Prema nepotpunim podacima medija, jer precizne niko nema, u posljednjih 10 godina u BiH je ubijeno više od 70 žena.
