Evropska Unije je aktivirala “sve diplomatske kanale” kako bi spriječila mogućnost da novi paket američkih sankcija protiv Rusije, čije se završno usvajanje u Kongresu očekuje danas, naškodi evropskim interesima.
Velika diplomatska bitka
Evropska komisija spremna je već ove sedmice uvesti čak i protivmjere u znak odmazde za slučaj da Kongres izglasa mjere protiv Rusije koje izravno škode Evropi. Prema verziji koja je prošla Senat sredinom prošlog mjeseca i koja ide na glasanje u Zastupničkom domu američkog Kongresa, sankcije protiv Rusije proširile bi se i na sve kompanije koje sudjeluju u gradnji ruskih plinovoda.
Takva formulacija izravno bi utjecala na projekt Sjeverni tok 2, plinovod kojim ruski Gazprom želi udvostručiti isporuku plina Njemačkoj, a u kojemu sudjeluju i evropski energetski giganti Shell, OMV i Engie. Ipak, tako formulirane američke sankcije protiv Rusije mogle bi naškoditi i projektima koji su smišljeni s ciljem smanjenja ovisnosti Evrope o ruskom plinu, kao što je projekt izgradnje Južnog plinskog koridora koji bi dovodio azerbajdžanski plin iz Kaspijskog mora preko Gruzije, Turske, Albanija i Transjadranskim plinovodom dalje do Italije (s jednim krakom iz Albanije prema Crnoj Gori i Hrvatskoj).
Budući da ruski Lukoil sudjeluje u Južnom plinskom koridoru s 10 posto, nove američke sankcije protiv Rusije mogle bi zaustaviti i taj projekt.
U EU također strahuju da bi nove američke mjere, ne uzmu li u obzir i posebne evropske interese, mogle naškoditi održavanju ili modernizaciji postojećih plinovoda koji iz Rusije preko Ukrajine dolaze do EU. Njemačka i Austrija su sredinom juni, nakon što je oštra verzija zakona izglasana u Senatu, objavile zajedničku izjavu u kojoj upozoravaju da bi takve mjere SAD-a mogle imati nove negativne posljedice za evropsko-američke odnose.
Republikanci i demokrati u Zastupničkom domu u petak su se dogovorili da će zajedno podržati te mjere prilikom glasanja u utorak, na šta su se u Bruxellesu upalili alarmi. Mogućnost da EU uvede protivmjere kao odmazdu protiv američkih mjera zasad se ne spominje službeno, samo neslužbeno do vodećih evropskih medija dolaze nacrti internih dokumenata pripremanih za kolegij Evropske komisije u srijedu, ali glasnogovornik EK potvrđuje da postoji zabrinutost.
– Aktivirali smo sve diplomatske kanale kako bismo prenijeli našu zabrinutost američkim kolegama. Od ključne je važnosti da se održi jedinstvo skupine G7 po pitanju (ruskih) sankcija. Očekujemo da se naša zabrinutost adresira (hoće reći: riješi; op.a.) u predzakonskoj proceduri koja u ovom trenutku još traje – rekao je Margaritis Schinas na brifingu EK u Bruxellesu.
Ugroženo jedinstvo G7 Spominjanje jedinstva G7 aludira na to da su sve dosad uvedene sankcije protiv Rusije bile koordinirane između SAD-a i EU, a Washington je sada na putu da prvi put promijeni tu praksu.
Bruxelles se nada da problem još uvijek može biti riješen tako što će se vlada predsjednika Donalda Trumpa “pismeno ili javnom izjavom” obavezati na primjenu novih sankcija na način koji ne šteti interesima Evropske unije. Osim ove dimenzije u odnosima SAD-a i EU, zakon koji se Kongres sprema izglasati važan je i zbog toga što mijenja način ukidanja sankcija: predsjednik Donald Trump više neće imati mogućnost to učiniti sam, nego će moći predložiti ukidanje sankcija Kongresu, koji će u roku od 30 dana odlučivati želi li udovoljiti zahtjevu predsjednika.
Protiv plinovoda za Njemačku Sjeverni tok 2 je i Hrvatska Plinovod Sjeverni tok 2 kontroverzan je jer mu se protive članice EU iz srednje i istočne Evrope, uključujući i Hrvatsku. Američke sankcije mogle bi zaustaviti taj projekt.
Ipak, mogle bi naškoditi i projektu Južnog plinskog koridora koji nije smišljen za ruski plin, ali u njemu ruski Lukoil ima udio od 10 posto, zbog čega bi se našao pod sankcijama.
