Rusija već godinama radi na sticanju utjecaja u jugoistočnoj Evropi, koristeći Srbiju kao sredstvo za uspostavljanje prijateljskih osnova na neprijateljskom kontinentu, piše ''Independent''.

Evropska unija sad uzvraća udarac. U obilazak Balkana poslala je predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera (Jean-Claude Juncker) koji će promovirati strategiju proširenja EU.

Rusija želi obeshrabriti zemlje Zapadnog Balkana - BiH, Albaniju, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Srbiju, da se priključe NATO-u, ali pokušava ih odvratiti do priključivanja EU, navodi se u tekstu renomiranog medija.

Srbija je glavna meta moskovskih antizapadnih aktivnosti jer dvije slovenske nacije dijele duboke kulturne i historijske veze. 

Kremlj je zabrinut za gubitak saveznika, o čemu je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov govorio tokom posjete Srbiji, kazavši kako članstvo u EU nije jedino koje se treba odstraniti, navodi se dalje.

Srbijanski politički analitičar Boško Jakšić kazao je za "Independent" kako Rusija postaje ekstremno nervozna jer gubi jednog po jednog saveznika na Balkanu.

- Nije jasno šta su sve spremni uraditi da bi sačuvali svoje interese ovdje, ali sudeći po onome što su uradili u Ukrajini, spremni su ići daleko - rekao je Jakšić.

Jakšić ovdje navodi primjer ruske aneksije na Krim i podržavanje proruskih pobunjenika u istočnoj Ukrajini.

Evropska unija vidi članstvo kao poticaj reformi u regiji koja je uništena posljednjim ratom. Strategija proširenja postavlja Srbiju i Crnu Goru u poziciju da njihovo pridruživanje bloku otvara vrata drugim članicama do 2025. godine.

- Investiranje u stabilnost i prosperitet zapadnog Balkana znači investiranje u sigurnost i budućnost Unije - rekao je Junker.

Britanski ''Guardian'' ipak upozorava da bi se Evropa uskoro mogla suočiti s potencijalnom krizom na Balkanu, te da hitno mora djelovati.

Na zapadnom Balkanu je sposobnost EU da razmišlja i djeluje kao geopolitički igrač ozbiljno stavljena na test. Ranije ovog mjeseca, EU je predstavila novu Strategiju za zapadni Balkan. Cilj Strategije je podsticanje reformi u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, na Kosovu, Makedoniji i Albaniji, obnavljajući izglede za članstvo, navodi ''Guardian''.

Briselske institucije, koje se nalaze usred populističkog oporavka koji pogađa većinu zemalja EU, sada imaju hrabrosti da ponove kako obećano članstvo nije malo čudo.

Jedna balkanska šala najbolje opisuje način razmišljanja ljudi koji smatraju da su ostavljeni da čekaju predugo - kad je u pitanju članstvo u EU, razlika između pesimista i optimista je u tome što optimisti vjeruju da će se Turska pridružiti tokom albanskog predsjedavanja EU, dok pesimisti veruju da će se Albanija pridružiti tokom turskog predsjedavanja EU. Znači: nikad.

Brisel je u pravu kada poručuje da je status quo neodrživ. Međutim, bez ikakvog praćenja, ova akcija rizikuje stvaranje nestabilnosti u regionu. Ono čega se EU najviše plaši je ponavljanje ukrajinskog scenarija, u kojem vladina podrška evropskim aspiracijama izaziva povratak protivnika proširenja (čitaj Rusija), umjesto da okuplja evropske vlade oko projekta, zaključuje autor Ivan Krastov u tekstu.