Zvaničnici pet zemalja koje izlaze na Kaspijsko more potpisali su danas u Kazahstanu konvenciju kojoj je definiran pravni status tog strateškog mora, ispod koga se nalaze značajne rezerve ugljovodonika.

Predstavnici Rusije, Irana, Kazahstana, Azerbejdžana i Turkmenistana potpisali su dokument kojim je Kaspijsko more dobilo pravni status kojeg je bilo lišeno od raspada Sovjetskog Saveza.

Domaćin ceremonije, kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev, rekao je prije potpisivanja da se radi o "historijskom događaju".

"Možemo reći da je postizanje konsenzusa o statusu mora bilo teško i bilo je potrebno mnogo vremena, pregovori su se nizali 20 godina i bili su neophodni veliki i zajednički napori svih zainteresovanih strana", rekao je on.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, veliki zagovornik sporazuma, rekao je da će konvencija imati "epohalni značaj" i pozvao na veću vojnu saradnju zemalja kaspijskog basena da bi se u tom regionu "očuvao mir", prenose Vijesti.me.

Sporazum bi trebalo da dovede i do smanjenja tenzija u regionu, za koji se ocjenjuje da sadrži skoro 50 milijardi barela nafte i skoro 300.000 milijardi kubnih metara prirodnog gasa.

Prema Kremlju, sporazumom je najveći dio Kaspijskog mora potpao pod zajedničku zonu, a vodni i podvodni resursi su podijeljeni između pet zemalja.

Nazarbajev je naveo da se glavne tačke novog sporazuma tiču dozvola za izgradnju podvodnih gasovoda i naftovoda, kvota za ribolov za svaku zemlju i zabranu vojnog prisustva trećih zemalja u kaspijskom regionu."Kaspijsko more pripada samo kaspijskim državama", rekao je iranski predsjednik Hasan Rohani.