Prema trenutnim podacima, Republikanska stranka zadržala je većinu u Senatu, važnijem domu Američkog kongresa, dok demokrate imaju većinu u Predstavničkom domu.
Paralelno sa predsjedničkim izborima u SAD-u traje borba za Kongres.
Amerikanci su birali cijeli Predstavnički dom Kongresa (donji dom), u kojem je 435 poslanika, a u Senatu, koji broji 100 članova, njih 35.
Sistem u SAD postavljen je tako da se Predstavnički dom i Senat dogovaraju o svakom zakonu i traže konsenzus, ali Senat ima određena ovlaštenja koja poslanici nemaju, na primjer potvrđuje sudije Vrhovnog suda.
Svaka savezna država daje dva senatora, bez obzira na veličinu, dok broj poslanika u Predstavničkom domu zavisi od broja stanovnika.
Dom i Senat su ravnopravni domovi, ali postoje neka specijalna ovlaštenja dodijeljena samo Senatu, pa republikanci pobjedu u trci za ovim domom smatraju kao zaštitu od eventualne pobjede kandidata demokrata Džozefa Bajdena (Joseph Biden) na predsjedničkim izborima.
Odobrenje Senata potrebno je za potvrđivanje predloženih kandidata za predsjednika, visokih zvaničnika u izvršnoj vlasti i sudija, kao i za potvrđivanje ugovora koje dogovori predsjednik.
Senat može da stopira neke odluke predsjednika SAD i zato se smatra važnijim od drugog doma.
Svi zakoni za prikupljanje prihoda moraju nastati u Predstavničkom domu, a ne u Senatu, ali ih Senat može odbiti i predlagati amandmane na njih.
Idealna je situacija da stranka osvoji sve tri ključne pozicije vlasti, mjesto predsjednika, Predstavnički dom i Senat. To je imao Barak Obama (Barack) u prve dvije godine svog mandata, kao i aktuelni predsjednik Donald Tramp (Trump).
Lošija, ali i dalje dobra situacija je kontrola nad predsjedništvom i Senatom, a najlošija opcija je kad predsjednik SAD ima samo Prestavnički dom pod kontrolom svoje stranke, što bi se moglo dogoditi Bajdenu.
Republikanci su do sada u Senatu imali 53 mjesta od 100.
Demokrate su se nadale da će preokrenuti republikansku većinu koja bi im dala moć da opstruišu Trampove planove ako osvoji drugi mandat ili proguraju dnevni red u slučaju da Bajden postane predsjednik.
Predsjednik Senata je, prema Ustavu, potpredsjednik SAD, koji, zbog svojih obaveza u izvršnoj vlasti, svoju dužnost predsjedavanja Senatu formalno povjerava najstarijem senatoru vladajuće stranke.
