Lideri EU fokusirali su se na samitu na mjere za sprečavanje moguće ruske vojne invazije na susjednu Ukrajinu.

Također, SAD su zaprijetile sankcijama Moskvi i najavile diplomatske razgovore.

Istovremeno, Rusija je saopćila da je podnijela nacrt dokumenata SAD u kojima se razrađuju sigurnosni aranžmani koji bi spriječili širenje NATO-a na Ukrajinu.

Nagomilavanje ruske vojske na granici sa Ukrajinom zauzelo je centralno mjesto na samitu 27 lidera EU, nakon molbe ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog za uvođenje dodatnih sankcija Moskvi, a prije bilo kakvog mogućeg napada na njegovu zemlju, uz upozorenje da bi djelovanje nakon bilo kakvog sukoba došlo prekasno.

Na pitanje novinara da li će Evropa reagovati na poziv Zelenskog, predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) je rekao da su spremni da preduzmu dodatne kaznene mjere ako bude potrebno u skladu sa razvojem situacije, prenosi Tanjug.

Očekuje se da će lideri EU danas odobriti nacrt zaključka samita, u koji je AP imao uvid, a u kojem se upozorava da će „svaka dalja vojna agresija na Ukrajinu imati ogromne posljedice i ozbiljne troškove kao odgovor“.

Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) upozorio je Moskvu da "ne prelazi liniju".

- Nepovredivost granica je jedan od veoma važnih temelja mira u Evropi i svi zajedno učinit ćemo sve da osiguramo da ta nepovredivost zaista ostane netaknuta - izjavio je Šolc.

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da EU ne bi trebalo da potcjenjuje prijetnju koju predstavlja rusko gomilanje vojske i dodao da su potezi Moskve doveli do najgore sigurnosne situacije od raspada Sovjetskog Saveza.

Mnogi od evropskih lidera su poručili da računaju na diplomatske pregovore kao način sprječavanja ruske vojne akcije u Ukrajini.

Slovenački premijer Janez Janša, čija zemlja predsjedava Evropskom unijom do kraja godine, predložio je pregovore Francuske, Njemačke, Ukrajine i Rusije.

- Možda ima nekih otvorenih kanala za neke ozbiljne pregovore tokom narednih dana - rekao je Janša.

Moskva negira da planira napad na Ukrajinu, ali američki obavještajni zvaničnici navode da je Rusija prebacila 70.000 vojnika blizu Ukrajine i da se priprema za invaziju početkom sljedeće godine.

Francuska i Njemačka su 2015. godine posredovale u mirovnom sporazumu koji je pomogao da se okončaju neprijateljstva velikih razmjera u istočnoj Ukrajini, gdje se provladine snage bore protiv separatista, ali sukob, u kome je 14.000 ljudi ubijeno i dalje tinja, navodi AP.

Kremlj je danas ponovo pozvao zapadne lidere da osiguraju pravno obavezujuće garancije koje sprečavaju širenje NATO-a na Ukrajinu i razmještanje naoružanja Sjevernoatlantske alijanse na tom području, nazivajući to „crvenom linijom“ za Moskvu.

SAD i njihovi saveznici odbili su da daju takve garancije, ali su se ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) prošle sedmice dogovorili o nastavku razgovora kako bi razmotrili pitanja koja izazivaju zabrinutost Rusije, prenosi AP.

Američka administracija gura Evropsku uniju da pripremi sankcioni paket protiv ruskog bankarskog i energetskog sektora u slučaju navodne agresije Rusije protiv Ukrajine, piše Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate u predstojeći paket ograničenja.

Međutim, Zapad smatra problematičnom jednu od antiruskih mjera.

Kako agencija navodi, odluka o novim sankcijama protiv Rusije mogla bi da bude donijeta zajedno sa SAD.

S tim u vezi, izvori ističu da je EU opreznija po pitanju uvođenja antiruskih sankcija od Vašingtona, koji paket sankcija vidi kao glavni način obuzdavanja Ruske Federacije.

U isto vrijeme, Zapad smatra previše problematičnim moguće isključenje Rusije iz međunarodnog platnog sistema SVIFT u okviru potencijalnih sankcija, dodaju izvori.

Prema njihovim riječima, zapadne zemlje taj korak smatraju problematičnim jer bi to moglo negativno da utječe, između ostalog, na svjetsko energetsko tržište.

Poslanici Evropskog parlamenta su u četvrtak na plenarnoj sjednici većinom glasova usvojili rezoluciju o situaciji na granicama Ukrajine, kojom apeluju na Evropsku uniju da se pripremi za uvođenje oštrih sankcija protiv Rusije u slučaju eskalacije.

Blumberg je ranije pisao da Sjedinjene Države i Evropska unija razmatraju uvođenje sankcija protiv najvećih ruskih banaka i Ruskog fonda za direktne investicije, u slučaju „invazije“ Rusije na Ukrajinu. Kako je agencija tada navela, kao jedna od opcija razmatra se blokada konvertovanja rubalja u dolare, eure ili britanske funte, prenosi "Sputnjik".

Kijev i zapadne države u posljednje vrijeme izražavaju zabrinutost zbog navodnog intenziviranja "agresivnih dejstava" Rusije u blizini granica Ukrajine. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija premješta trupe unutar svoje teritorije i po sopstvenom nahođenju. Prema njegovim riječima, to nikome ne prijeti i ne treba nikoga da brine. Moskva je više puta izražavala zabrinutost zbog povećavanja snaga NATO-a u Evropi. Kremlj je isticao da Rusija ni za koga ne predstavlja prijetnju, ali da neće zanemarivati dejstva koja su potencijalno opasna po njene interese. U Rusiji su ove optužbe u više navrata demantovane, ističući da se uglavnom koriste kao izgovor za dovođenje više snaga i tehnike NATO-a na granice zemlje.