Moskovski patrijarh je u više navrata davao blagoslove ruskoj vojsci, opisujući rat kao svetu borbu za zaštitu Rusije od, kako je on nazvao, "zapadnih pošasti" poput parada ponosa. 

On je glasno podržavao predsjednika Vladimira Putina, a crkva je zauzvrat dobivala ogromna finansijska sredstva, piše "New York Times".

- Vidjeli smo da se Moskovska patrijaršija nije bavila teologijom, već je samo bila zainteresirana da podrži ideologiju države. U suštini, patrijarh je izdao njegovo ukrajinsko stado - rekao je protojerej Vladimir Melničuk iz Crkve Vaznesenja Кrsta u Udinama, Italija.

Tako je 31. marta ukrajinski svećenik napisao pismo kojim je prekinuo sve veze sa Moskovskom patrijaršijom.

U susret Uskrsu slične tenzije su se širile kroz pravoslavne crkve koje preispituju odnose sa patrijarhom Кirilom i Ruskom pravoslavnom crkvom.

U Sjedinjenim Američkim Državama neki vjernici mijenjaju crkve. U Francuskoj su učenici pravoslavne bogoslovije molili svog episkopa da raskine sa Moskovskom patrijaršijom. U Holandiji je policija morala da intervenira u crkvi u Roterdamu nakon što su se parohijani sukobili zbog rata.

Rat u Ukrajini je suprotstavio vjernike pod moskovskim patrijarhom jedne protiv drugih, a ukrajinske vjernike je stavio u posebno nezgodan položaj.

- Кako se možete moliti za patrijarha koji blagosilja vojnike koji pokušavaju da ubiju vašeg sina? - rekao je Andreas Loudaros, urednik Orthodokia.info, atinskog portala koji pokriva crkvena pitanja.

Sporovi i intrige unutar Istočne pravoslavne crkve često se odvijaju decenijama, ako ne i vijekovima. Ali aktuelni rat je nevjerovatnom brzinom, proširio raskole koji su dugo bili ispod površine.

Za razliku od Rimokatoličke crkve, sa svojim jednim vođom, svaka od 15 pravoslavnih grana uživa značajan suverenitet. Sada se u njima odvijaju oštre debate o tome da li treba otvoreno isključiti patrijarha Кirila i Rusiju.

Moskovska patrijaršija je nastojala da se postavi kao pravo sjedište pravoslavlja još od kada je Кonstantinopolj, sada Istanbul, pao pod islamske osvajače 1453. Dakle, Moskva je vjekovima bila u zavadi sa vaseljenskim patrijarhom Кonstantinopolja, duhovnim vođom crkve. Burni odnosi Кirila i sadašnjeg vaseljenskog patrijarha Vartolomeja izbili su u javnost od početka rata.

- Nije trebalo da se toliko poistovjećuje sa predsjednikom Putinom, pa čak ni rat Rusije protiv Ukrajine naziva "svetim“. To je štetno za prestiž čitavog pravoslavlja, jer pravoslavlje ne podržava rat, nasilje, terorizam - rekao je Vartolomej u intervjuu u Istanbulu.

Ukrajina je bila poseban izvor tenzija između dva jerarha. Patrijarh Vartolomej je 2019. dao nezavisnost, takozvanu "autokefalnost“, crkvi u Ukrajini koja je bila potčinjena Moskvi od 1686. godine. Nakon toga, Ruska crkva je prekinula kontakte sa Vartolomejem. Više od polovine ukrajinskih župa odbacilo je odluku i ostalo pod jurisdikcijom Moskve.

Od 45 eparhija u Ukrajini, koje obuhvataju skoro 20.000 parohija, oko 22 su prestale da spominju patrijarha Кirila tokom molitve, rekao je Sergej Čapnin, ruski religiozni naučnik i čest crkveni kritičar. To je prvi korak ka raskidu sa Moskvom, iako je to još daleko od formalnog raskida.

Neki vjernici u Ukrajini dovode u pitanje šutanje mnogih episkopa, pitajući se da li su obožavatelji Putina, podmićeni ili ucijenjeni da šute ili smatraju da će Moskva da pobijedi u ratu.

Protojerej Andrij Pinčuk, bivši gradonačelnik malog poljoprivrednog sela južno od grada Dnjepra, rekao je da oklijevanje uznemiruje mnoge parohijske svećenike.

- Sramota nas je da gledamo u oči običnim Ukrajincima, stidimo se užasnih agresivnih reči koje patrijarh Кiril neprestano izgovara, stidimo se ukrajinskih episkopa koji zabijaju glavu u pesak i strahuju od raskida sa moskovskim patrijarhom - rekao je otac Pinčuk.

Otac Pinčuk je autor peticije koju je potpisalo oko 400 ukrajinskih sveštenika u kojoj se od crkvenih arhijereja traži da proglase jeresom Kirilovu podršku projekta Kremlja "ruski mir“ ili "ruski svet“, koji pokušava da proširi crkveni uticaj van Rusije kao spoljnopolitičko sredstvo.

- Budućnost bilo koje crkve u Ukrajini neće biti povezana sa Moskvom osim ako ona ne pobedi u ovom ratu. Ali ovo je pogrešan trenutak da se postavite za ili protiv - rekao je Кristof D'Alojzio, gostujući profesor istočnohrišćanskih i ekumenskih studija na Univerzitetu u Luvenu u Belgiji i pravoslavni paroh, koji je u martu potpisao deklaraciju protiv projekta "ruski svet“ sa više od 1.300 pravoslavnih naučnika i teologa.

Većina nacionalnih crkava nije osudila Кirila

Patrijarh moskovski Кiril izazvao je gnjev nizom propovijedi i govora, uključujući tvrdnju da se Rusija bori protiv antihrista, i pozvao Ruse da se okupe oko vlade. Кiril je izbjegavao da osudi opširno dokumentovane napade na civile, od kojih su mnogi njegovi parohijani. Većina nacionalnih crkava nije osudila Кirila.

Oko 300 svećenika, uglavnom unutar Rusije, potpisalo je peticiju protiv rata. Trojica litvanskih svećenika koji su bili otvoreni kritičari nedavno su otpušteni.

Po svemu sudeći, ozbiljan raskol u crkvi se čini neizbježnim, ali tok rata će odrediti njegovu dubinu i razdor koji ostane iza njega, zaključuje "New Jork Times".

Papa Franja o patrijarhu Kirilu

Papa Franja rekao je u utorak za list "Korijera djela sera", pored ostalog, da je „patrijarh Kiril proveo prvih 20 minuta čitajući sa papira opravdanja za rat u Ukrajini” i dodao da „duhovni lideri nisu vladini zvaničnici i da ne mogu govoriti jezikom rata“.

Papa je tada istakao nedostaje volje za postizanje mira, kao i da je pesimista u pogledu šansi za brzo rješenje ukrajinskog sukoba.

Također je rekao da patrijarh Ruske pravoslavne crkve "ne može postati Putinov đakon".

- Razgovarao sam sa Kirilom oko 40 minuta preko "Zuma". Prvih 20 mi je sa karticom u ruci čitao sva opravdanja za rat. Saslušao sam ga i rekao mu: "Ne razumijem ništa od ovog. Brate, mi nismo svećenici države, mi ne možemo koristiti jezik politike, već onaj Isusov - naveo je papa.

Pres služba Vatikana saopćila je nakon razgovora 16. marta da je papa Franja pozvao patrijarha Kirila „da udruže snage u ime mira“, a ruska crkva je saopćila da su strane razgovarale o situaciji u Ukrajini, stavljajući akcenat na „humanitarne aspekte aktuelne krize i djelovanje Ruske pravoslavne crkve i Rimokatolicke crkve da prevaziđu njene posljedice."

Papa i patrijarh Kiril su na kraju razgovora izrazili nadu u „brzo postizanje poštenog mira".

Stigla i reakcija Moskvske patrijaršije

Papa Franjo je u intervjuu koji je dao za italijanske novine pogrešno intepretirao razgovor s ruskim patrijarhom Kirilom, koji je vođen 16. marta, navela je u srijedu Moskovska patrijaršija.

U saopćenju se navodi da će to "teško doprinijeti konstruktivnom dijalogu između rimokatoličke i Ruske pravoslavne crkve, koji je naročito sada neophodan".

- Za žaljenje je što mjesec i po dana nakon razgovora sa patrijarhom Kirilom, papa Franja izabrao pogrešan ton da prenese sadržaj tog dijaloga - istaklo je odjeljenje patrijaršije za vanjske odnose.

Navodi se da su neke činjenice, koje je patrijarh predočio papi u razgovoru 16. marta putem video linka, potpuno ignorirane ili samo površno spomenute u zapadnim medijima.

Patrijarh na meti novih sankcija EU?

EU predložila je uvođenje sankcija patrijarhu moskovskom i cijele Rusije Kirilu, javio je AFP u srijedu pozivajući se na relevantan dokument.

Prema dokumentu Evropske službe za vanjske poslove u koji je Politiko imao uvid, Kiril je bio „jedan od najistaknutijih pristalica ruske vojne agresije protiv Ukrajine“ i ključni igrač u jačanju retorike Vladimira Putina o Ukrajini.

Dokument naglašava seriju proratnih propovjedi i primjedbi Kirila u mjesecima od ruske invazije, kao i njegov blagoslov za ruske vojnike koji se bore u Ukrajini.

AFP navodi da je ovaj prijedlog dio šestog paketa mjera kao odgovor na rusku invaziju u Ukrajini.